HAG, BEOGRAD - Ratko Mladić, general i komandant Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. godine, optužen je pred Haškim tribunalom 25. jula 1995. za genocid, saučesništvo u genocidu, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata u BiH.
Na listi Mladićevih zločina su, prema optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, genocid, progoni, istrebljenje i ubistva, deportacija i nečovječna djela, terorisanje civila, okrutno postupanje, napadi na civile, uzimanje talaca...
Optužnica je više puta proširivana, prvi put samo četiri mjeseca nakon podizanja, 16. novembra 1995. godine, i odnosi se na ratne zločine vezane za napad u julu 1995. na Srebrenicu koju su Ujedinjene nacije prethodno proglasile bezbjednom zonom. Terete ga, takođe, i za uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN-a.
Pod njegovom komandom, precizirano je u optužnici, ubijeno je oko 7.000 muslimanskih zarobljenika na području Srebrenice. Događaj se smatra jednim od najvećih ratnih zločina od Drugog svjetskog rata, a Haški tribunal ga je kvalifikovao kao čin genocida.
Mladića terete i za granatiranje Sarajeva, gdje su snajperski ubijani civili sa okolnih brda iznad grada tokom opsade od 1992. do 1995, a odgovoran je i za logore "Omarska", "Keraterm", "Manjača" i "Trnopolje".
Najtraženiji
Mladić, Karadžić i Gotovina su postali najtraženiji na listi optuženih
Tužilaštvo Haškog tribunala je ponovo, 8. novembra 2002. godine, izmijenilo optužnicu protiv ratnog komandanta Vojske Republike Srpske prema kojoj, kako je precizirano, Mladića terete za jedan slučaj genocida, sedam slučajeva saučesništva u genocidu i šest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, uključujući ubistva, sprovođenje terora nad civilima i uzimanja talaca.
Obrazloženje za izmenu optužnice odnosilo se na potrebu da se konsoliduju prva i druga optužnica, odnosno u novoj su ostavljeni samo "najgori zločini".
Izmjene je trebalo da dozvole spajanje ove i optužnice protiv političkog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, protiv kojega je pojedinačna optužnica podnijeta 28. aprila 2000. godine i suđenje je u toku.
Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je i 13. maja prošle godine sudu prijedlog izmijenjene i dopunjene optužnice protiv Mladića, navodeći da je, zajedno sa Karadžićem, bio "ključni čovjek u zajedničkom zločinačkom udruživanju radi trajnog protjerivanja muslimana, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva sa teritorije BiH koju su bosanski Srbi smatrali svojom".
U dijelu optužnice koji se odnosi na zločine u opštinama koje su bosanski Srbi smatrali svojom teritorijom ostaje isti broj opština - šest je uklonjeno (Bihać-Ripač, Bosanska Gradiška, Doboj, Gacko, Nevesinje i Teslić), a šest novih dodato (Hadžići, Ilidža, Novo Sarajevo, Pale, Sokolac i Trnovo).
Iako je zadržala isti broj opština, izmijenjena optužnica oslanja se na već ranije presuđene slučajeve u Haškom sudu, a izbačene su dvije opštine za koje Tribunal nije donio presudu.
Kao vrhovni komandant srpskih snaga Mladić je optužen za planiranje, podsticanje i naređivanje svih zločina koje su njegovi potčinjeni počinili, a izmjenom optužnice "išlo" se na preciziranje i otvaranje mogućnosti eventualnog objedinjavanja tog postupka sa suđenjem Karadžiću, odnosno doprinosu fer i efikasnijem procesu kada do njega dođe.
Odmah nakon objavljivanja prve optužnice sredinom 1995. godine, pojavile su se priče da bi Karadžić i Mladić mogli biti amnestirani u zamjenu za saradnju i pomoć za potpisivanje mira. Međutim, tadašnji tužilac Haškog tužilaštva Ričard Goldston je, podižući drugu optužnicu protiv Mladića, izjavio da ne postoji nikakva mogućnost amnestije ni Mladića ni Karadžića tokom pregovora u Dejtonu koji su tada uveliko trajali.
Ipak, priče o dogovorima i zakulisnim radnjama nikad nisu prestale, i one postoje i danas. Navodno je priče o eventualnoj suspenziji optužnica i pored ovog zahtjeva bilo, i u njoj su učestvovali, prema pisanju mnogih domaćih i stranih medija, i neki ruski i američki zvaničnici.
Etničko čišćenje
Kao i u slučaju Karadžića, kome Tribunal već sudi, izmijenjena optužnica protiv Mladića fokusirana je na etničko čišćenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva širom BiH
Tamošnji mediji navodili su i da je Ričard Holbruk, tadašnji izaslanik američkog predsjednika Bila Klintona, sklapao tajne dogovore sa Karadžićem i Mladićem. Holbruk je izjavio kako sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem nije diskutovao o Mladiću jer je "taj general već nevidljiv" i "implementirao vojni dio sporazuma".
Kako je vrijeme odmicalo tako je postajalo jasnije da amnestije biti ne može, odnosno da su Mladić, Karadžič i hrvatski general Ante Gotovina postali najtraženiji na listi optuženih pred Tribunalom u Hagu.
Takođe, mediji su pisali da je odavno postalo jasno da bez Mladićeve predaje ne postoji mogućnost da Srbija normalno može krenuti ka Briselu, Vašingtonu, pa i evroatlantskim integracijama.
U fokusu optužnice:
- Direktno učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici u julu 1995. godine;
- Široko rasprostranjena kampanja progona, deportacija, mučenja i ubistava tokom 1992. godine u najmanje sedam opština u BiH;
- Osnivanje logora "Omarska", "Keratern", "Manjača" i "Trnopolje" u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati;
- Teror nad civilima tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine;
- Ubistvo blizu 7.000 muškaraca nakon pada Srebrenice;
- Uzimanje međunarodnih talaca u maju 1995. godine.
Podaci o predmetu Ratko Mladić