BANJALUKA, SARAJEVO - Bezbjednost rudara mora hitno biti poboljšana, jer veliki broj njih radi na dotrajalim sredstvima za rad i sa malo kvalitetne opreme, upozoravaju u bh. sindikalnim organizacijama.
Takođe, navode da veliki broj rudnika u BiH nije adekvatno obezbijeđen, pa iz tog razloga dolazi do čestih povreda rudara.
Posljednja takva situacija dogodila se početkom prošle sedmice, kada je u Rudniku mrkog uglja u Banovićima povrijeđeno pet rudara u eksploziji tokom rada, od kojih su trojica hospitalizovana, a jedan od njih se nalazi u vrlo teškom stanju. Kako su nam juče rekli u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, povrijeđeni rudari imaju teške povrede i slijedi im dugotrajan oporavak.
Fikret Berbić, predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja BiH, ističe da je osnovni problem loše zaštite rudara neulaganje u rudnike u BiH, odnosno primitivan rad, posebno u vanjskom iskopavanju.
"Tu se radi sa primitivnim alatima poput lopate, krampa i ostalog. Vrlo malo je tehnološki opremljenih rudnika, a sve ostalo je na nivou iz, otprilike, 19. vijeka, jer su metode i načini iskopavanja gotovo isti", kazao je Berbić.
On je naveo da iz tog razloga proizlazi činjenica da "rudnici 'proizvode' sve više invalida, što fizičkih, što psihičkih, jer je svake godine sve više povrijeđenih u rudnicima u BiH".
Kao jedan od načina da se prevaziđe ovako loše stanje u rudnicima Berbić je naveo ulaganja u moderniju opremu, ali i svođenje manuelnog rada na minimum.
Posao rudara još je jedan od najtežih poslova, smatra Berbić i dodaje da su oni kolektivno osigurani od nesreća, a neki o njih se i lično osiguraju.
Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kazao je da je stanje u rudnicima u RS različito.
"Rudnici u Stanarima i Doboju imaju najsavremeniju zaštitnu opremu i u njima se primjenjuju svi standardi o zaštiti na radu, ali kada su u pitanju kamenolomi, situacija je drugačija", rekao je Peulić.
On je naveo da je u kamenolomu u Zvorniku zaštita na najminimalnijem stepenu, pa su svakodnevno prisutni problemi zbog zastarjelih tehnologija, koje su stare i po 30 godina, a nisu obnavljane.
"U njima rudari nemaju kvalitetnu zaštitnu opremu i u opasnosti su od povreda", kazao je Peulić.
U upravama pojedinih bh. rudnika istakli su da im je najvažnije da radnici budu zaštićeni i da u te svrhe ulažu značajna sredstva.
U Rudniku mrkog uglja Kakanj kazali su da kod njih postoje radilišta na kojima se radi po novim i starim metodama.
"Postoje klasična radilišta na kojima se radi tradicionalnim metodama, bušenje, miniranje i ručni utovar i ona predstavljaju mjesta gdje se ulaže poseban fizički napor uz maksimalne mjere opreza i zaštite rudara", rekli su u kakanjskom rudniku, dodajući da se na novim radilištima radi znatno lakše zbog upotrebe novih tehnologija.
Oni su još naveli da je posljednji smrtni slučaj na njihovim radilištima zabilježen 2008. godine, ali da se na radu u prosjeku godišnje povrijedi između 50 i 70 rudara, koji uglavnom zadobiju lakše povrede.