HAG - U nastavku svedočenja na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, bivši glavni istražitelj tužilaštva Žan-Rene Ruez (Jean) opisao je danas kako je u okolini Zvornika pronađeno više poprišta strijeljanja Bošnjaka iz Srebrenice i masovnih grobnica u koje su žrtve pokopane.
Ruez je sugerisao da su tijela hiljada Bošnjaka koje su snage bosanskih Srba, po optužnici i ranijim presudama Tribunala, u julu 1995. ubile na više lokacija u zvorničkom kraju naknadno bila premještena iz primarnih u sekundarne grobnice, u pokušaju da se prikriju tragovi zločina.
Tadašnji komandant VRS, general Mladić (70) optužen je za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice, u danima poslije zauzimanja te enkave 11. jula 1995.
Ubistvo oko 1.200 Bošnjaka na vojnoj farmi Branjevo i kod škole u selu Ročevići otkriveno je na osnovu informacija koje je 1996. istražiteljima dao Dražen Erdemović, koga su u Hag izručile vlasti Srbije, posvjedočio je Ruez.
Erdemović je priznao da je bio jedan od počinilaca strijeljanja zarobljenika koje je na farmi trajalo od 10 ujutro do tri sata popodne 16. jula 1995. On je istražiteljima, po Ruezovim riječima, otkrio i da je potom oko 500 Bošnjaka bilo ubijeno u Domu kulture u obližnjem selu Pilica.
Na poljima zasijanog kukuruza u Branjevu, Ruez i njegov tim, u martu 1996, pronašli su puščane čaure, ostatke jednog tijela, cipele s ljudskim kostima i druge predmete. Svjedok je naznačio da je tada na poprištu zločina bila i američka državna sekretarka Madlen Olbrajt (Madeleine Albright).
Tužilac Piter Mekloski (Peter McCloskey) zatim je u sudnici prikazao
zapis iz Mladićeve ratne bilježnice, sačinjen dan poslije posjete Olbrajtove.
Mladić je 22. marta 1996. zapisao riječi predsjednika RS Radovana Karadžića: "Priredili su veliki šou za Olbrajtovu. Očekivala je da će naći 1.200 tijela, a našli su samo pet".
Mladić je zapisao i Karadžićeve riječi da će "ona dvojica prodati priču Haškom tribunalu", a Ruez je prokomentarisao da se to vjerovatno odnosilo na Erdemovića i s njim uhapšenog Radoslava Kremenovića.
Tokom kratkog boravka u piličkom Domu kulture, 1996, istražitelji su, prema riječima svjedoka i fotografijama koje je prikazao, na zidovima uočili brojne rupe od metaka i tragove krvi i eksplozija.
Ruiz je opisao i kako je mjesto strijeljanja u Kozluku, na kojem je bila i primarna grobnica, otkriveno zahvaljujući krhotinama od staklenih boca i etiketama na njima, koje su pronađene u sekundarnoj grobnici na lokaciji u Čančarima. Etikete i boce poticale su iz fabrike sokova Vitinka u Kozluku, u čijoj je neposrednoj blizini zatim pronađena lokacija na kojoj su zarobljenici ubijeni.
Na kraju trodnevnog glavnog iskaza, Ruez je izjavio da je 1996-97 pronađeno više od 20 sekundarnih masovnih grobnica sa žrtvama strijeljanja u selu Orahovac, na farmi Branjevo i u Kozluku.
Prema optužnici protiv Mladića, na farmi Branjevo ubijeno je oko 1.200 zarobljenika, a u Orahovcu oko 1.000 Bošnjaka. Isti broj žrtava strijeljan je u Kozluku, kod škole u Ročevićima, kao i kod brane u Karakaju.
Na osnovu svjedočenja preživjelih, posvjedočio je Ruez, istražitelji haškog tužilaštva 1997. su otkrili i mjesto na kojem su u blizini brane kod Karakaja ubijeni srebrenički Bošnjaci prethodno zatočeni u školi u selu Petkovci. Na površini su tada pronađene ljudske kosti i lobanje i "oko 1.000 čaura", koje su posle analizom povezane sa zrnima i čaruama pronađenim u sekundarnim grobnicama na drugim lokacijama.
Ruez je svjedočenje propratio brojnim fotografijama i filmovima snimljenim tokom istrage, kao i satelitskim snimcima koje su dostavile SAD, a koji su, prema njegovim riječima, imali ključnu ulogu u pronalaženju većeg dijela masovnih grobnica.
Na početku unakrsnog ispitivanja, Mladićev branilac Branko Lukić sugerisao je svedoku da, poslije zauzimanja Srebrenice, VRS nije zarobila više od "4.050" Bošnjaka. Ruez je odgovorio da je "zadovoljan što iz usta branioca čuje da je zarobljeno 4.050" muslimanskih muškaraca. Lukić je uzvratio da to nije tvrdnja odbrane, već zbir zarobljenih iz iskaza svedoka.
Suđenje Mladiću - optuženom i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN 1992-95 - biće nastavljeno u ponedjeljak, 15. aprila.