BANJALUKA - Ukidanje smrtne kazne je najvažniji uslov za pristupanje EU kada se radi o ljudskim pravima, upozorio je Peter Stano, portparol Stefana Filea, komesara za proširenje Evropske komisije.
"Naravno, ukidanje smrtne kazne je uslov za pristupanje EU. Ovo je jasno naznačeno u Smjernicama EU o smrtnoj kazni, i to je prva smjernica o ljudskim pravima ikad koju je Savjet EU usvojio 1998. godine", rekao je on.
Podsjećanja radi, Narodna skupština RS je prije više od tri godine usvojila izmjene Ustava RS, među kojima je bila i odredba o brisanju člana 11, stav 2, koji kaže da se smrtna kazna može izreći za najteža krivična djela.
Međutim, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, koje mora da odobri sve pravne akte iz NS RS, odbio je da glasa za paket od 30 amandmana jer su smatrali da među njima ima amandmana koji su loši za Bošnjake, ali su prihvatili da glasaju za amandmane koji su važni za evropski put BiH, pa je Vijeće naroda RS omogućilo ponovno glasanje o pojedinačnim amandmanima, kako bi prošli barem evropski amandmani.
Ali, kada je to konačno stavljeno na dnevni red prije mjesec dana, SDA je odbila da glasa za bilo koji amandman, dok je SDP glasao za evropske amandmane, među kojima je bio i onaj o ukidanju smrtne kazne.
Mirsad Đapo, član Kluba Bošnjaka iz SDP-a, rekao je da je SDP i dalje spreman da podrži evropske amandmane.
"Ja i dalje smatram da je to trebalo uraditi i da je trebalo usvojiti sve evropske amandmane. Nažalost, do toga nije došlo jer SDA nije glasala. Rekli su da će ih podržati, a onda su se u posljednji čas predomislili. Razlozi mi nisu poznati. Mi moramo usvojiti sve ono što će ubrzati put BiH ka EU, a ne zaustavljati taj put", rekao je Đapo.
Momir Malić, predsjedavajući Vijeća naroda RS, rekao je da više nije moguće glasati o tim amandmanima na sjednici Vijeća naroda jer su jednom već odbijeni. Pojasnio je da sada cijela procedura mora ići ispočetka, i to tek tri mjeseca nakon što su amandmani odbijeni, što bi moglo uzeti i do pola godine.
"Politički lideri sada treba da se dogovore o tome prije nego što ponovo počnemo proceduru. Jer ako pokrenemo, ko nam garantuje da opet neće biti odbačeno. Svi smo nekako to prećutali kao da se srušila neka nadstrešnica, a ne da je blokiran put cijele zemlje ka EU. Kad bi BiH sve ostalo preko noći riješila, zbog smrtne kazne možemo dalje. I na to smo upozoravali. Tri godine smo pokušavali doći do dogovora, ali, nažalost, evo gdje smo sad", rekao je on.
Ševket Hafizović, član Kluba Bošnjaka iz SDA, za neusvajanje amandmana krivi Milorada Dodika, predsjednika RS, i institucije RS, za koje smatra da ruše državu BiH, i podvukao da SDA neće glasati ni za jedan amandman dok "SDA ne bude viđena kao ravnopravan partner", a SNSD "ne prestane urušavati državu BiH".
"Iz Banjaluke svakodnevno dolaze otrovne strijele prema svemu što čini BiH. Mi u SDA branimo BiH. Nažalost, oni su našli političke partnere u SDP-u koji podliježu Dodikovim ultimatumima. SDA nije takva i nema taj politički kurs. Mi nećemo prihvatati ucjene", rekao je Hafizović.
Dodao je da sumnja da će postojanje smrtne kazne ugroziti evropski put BiH. Rekao je da su Srbi - da su to stvarno htjeli - smrtnu kaznu mogli ukinuti prije uspostavljanja Vijeća naroda, ali to nisu učinili.
"Mi smo jedna od stotina zemalja u svijetu koja ima smrtnu kaznu. Sve se bojim da je Evropu strah da će neko biti smrtno osuđen! Neće to biti problem. Uostalom, ako im je toliko stalo zašto tu ustavnu odredbu nisu usvojili ranije kad su imali čistu srpsku većinu. Ta ustavna odredba je iz Karadžićevog vremena. Karadžić je kroz to i dan-danas prisutan u Ustavu RS. Nažalost, dio javnosti njega i dan-danas veliča i stoji iza njega", rekao je Hafizović.
Inače, kako saznajemo, zadnja smrtna kazna u Banjaluci izrečena je krajem osamdesetih godina, a sudija koji ju je izrekao danas je član Vrhovnog suda RS.
Smrtna kazna nije izvršena jer je izbio rat, a trebalo je da bude izvršena strijeljanjem.
Obaveza BiH i RS
Savjet Evrope žali zbog činjenice da Ustav RS još nije pretrpio izmjene u dijelu koji propisuje smrtnu kaznu, saopšteno je juče "Nezavisnim" iz Kancelarije Savjeta Evrope u BiH.
"Podsjećamo da je to bila obaveza BiH, samim tim i RS, na kojoj smo konstantno insistirali nakon prijema u članstvo. Svjesni smo činjenice da smrtna kazna nije propisana krivičnim zakonom, te da se ne izriče. No, pitanje smrtne kazne je jedno od najbitnijih u vezi sa reformom Ustava RS, zajedno sa unapređenjem autonomije lokalne samouprave i regulisanjem statusa Banjaluke kao glavnog grada RS", navode u Savjetu Evrope.