BANJALUKA - Klub poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske demantovao je da je stručna rasprava o Nacrtu zakona o ispitivanju porijekla imovine završila zaključcima da je tekst zakona neustavan i neusklađen sa konvencijama o ljudskim i građanskim pravima.
Iz ovog kluba je saopšteno da pojedini mediji nisu tačno izvještavali o stručnoj raspravi, koja je održana juče, uz napomenu da nije bilo nikakvih zaključaka.
SDS navodi da se osporavanje u cjelosti nacrta ovog zakona moglo čuti samo od delegata SNSD-a u Domu naroda BiH Krstana Simića, direktora Poreske uprave Republike Srpske Zore Vidović, kao i direktora Ekonomskog instituta u Banjaluci Radovana Rodića.
U saopštenju se navodi da su ostali učesnici rasprave - univerzitetski profesori, revizori javnog sektora, sudije, pravobranioci i poslanici podržali donošenje ovog zakona i otvorili nekoliko stručih pitanja koja se tiču toga da li se ovim zakonom treba oduzimati imovina čije se porijeklo ne može utvrditi ili je potrebno utvrditi visoku poresku stopu od 50 odsto i više, kojom bi se obeštetila Republika Srpska.
"Klub poslanika SDS-a, kao predlagač zakona, uzeće u obzir ovo pitanje, kao i druge sugestije koje se tiču toka postupka ispitivanja porijekla imovine, te će do upućivanja prijeloga ovog zakona u skupštinsku proceduru pripremiti rješenja koja su istaknuta tokom stručne rasprave", navodi se u saopštenju.
Pravni ekspert Krstan Simić ocijenio je juče da su ponuđena zakonska rješenja neprihvatljiva u svim segmentima, da se tim zakonom ne ispunjavaju osnovni elementi propisa koji bi odgovarao evropskim standardima, te da se njime krše osnovna ljudska prava.
Direktor Poreske uprave Srpske Zora Vidović istakla je juče da su zakonska rješenja neprovodiva, jer su suprotna Zakonu o poreskom postupku i Zakonu o krivičnom postupku.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 31. januara Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine čiji je cilj zaštita interesa i ustavnog poretka Srpske i uspostavljanje istinske ravnopravnosti građana i njihove jednakosti pred zakonom.
Nacrt zakona odnosi se na imovinu stečenu poslije 1. aprila 1992. godine, od kada više nije mogao da vrijedi zakon o ispitivanju imovine koji je postojao u nekadašnjoj Jugoslaviji i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM na dan sticanja imovine.