BANJALUKA - Narodna skupština RS razmatraće sutra prijedlog kandidata za predsjednika i članove Ustavnog suda RS, a iz SDS-a juče su poručili da neće dati svoj glas za predložene kandidate.
Naime, Milorad Dodik, predsjednik RS, za predsjednika Ustavnog suda RS predložio je Džerarda Selmana, sadašnjeg ministra pravde RS iz reda bošnjačkog naroda, a za članove Zorana Lipovca i Milenka Arapovića iz reda hrvatskog naroda, Snježanu Savić iz reda srpskog naroda i Amora Bukića iz reda ostalih.
U obrazloženju je navedeno da je NS RS obavijestila Visoki sudski i tužilački savjet BiH da je predsjedniku Ustavnog suda i dijelu članova istekao mandat, a da je VSTS nakon toga u aprilu listu kandidata dostavilo predsjedniku RS, koji ju je nakon toga uputio u dalju proceduru. Međutim, Miodrag Kovačević, delagat SDS-a u Vijeću naroda RS, je rekao da su predloženi kandidati lica iz užeg rukovodstva SNSD-a, zbog čega SDS smatra da u Ustavnom sudu ne treba da budu članovi političkih partija.
On je dodao da to za RS može proizvesti negativne političke posljedice i da će atmosfera "totalne partijske kontrole svih institucija u RS poslati ružnu sliku izvan BiH i stvoriti mogućnost aktivne zloupotrebe od strane partije koja ih kontroliše".
Lipovac je juče rekao da ne želi da komentariše prijedlog i listu dok se ne provede kompletna procedura.
"Zaista nemam nikakav komentar. Ne bih komentarisao stavove bilo koje partije o tome, neka Skupština raspravi o tome", rekao je Lipovac.
Slično je rekla i Snježana Savić, istakavši da nije korektno da kao kandidat komentariše stavove partija. Selman se juče nije javljao na telefon.
Kako se nezvanično saznaje, umjesto Selmana bi na poziciju ministra pravde mogla doći Gorana Zlatanović, a na njeno mjesto, kako se spekuliše, mogao bi zasjesti Bakir Ajanović, inače bivši ministar nauke i tehnologije.
Velimir Sakan, poslanik PDP-a, je juče rekao da će svoje mišljenje o tome iznijeti na sjednici parlamenta.
Nikola Baštinac, poslanik SNSD-a u NS RS, kaže da SDS-u Selmanova stranačka opredjeljenja nisu smetala kada je sjedio u njihovoj vladi.
"Tada oni nisu sporili njegov stručni kvalitet. Izborom u Ustavni sud, on ne može biti više član nijedne političke partije i on se na tu poziciju ne bira iz tih razloga nego zbog njegovih nespornih stručnih kvaliteta. Tako je i sa ostalim predloženim kandidatima", rekao je Baštinac.
Istakao je da su svi oni do sada kroz obavljanje raznih funkcija pokazali svoju stručnost.
"Bez obzira na bilo kakve dodire u prošlosti sa bilo kakvom političkom partijom, a neki od njih imaju i dodira i sa drugim političkim partijama, oni će raditi i u skladu sa zakonom i ustavom a upravo to je najbitnije za RS", zaključio je Baštinac.
Osim ove tačke, na zasjedanju će se naći i nacrti zakona o dobijanju statusa grada za četiri opštine, odnosno za Prijedor, Doboj, Trebinje i Bijeljinu. U ovom paketu će poslanici razmatrati i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji RS.
Mićo Mićić, načelnik opštine Bijeljina, je rekao da ta opština i njeni građani zaslužuju status grada, te da ima sve preduslove da dobije taj status.
"Status grada nam je jako bitan jer kada u inostranstvu kažete da ste opština, onda vas doživljavaju kao sredinu od desetak hiljada stanovnika a Bijeljina ima više od 140.000", rekao je Mićić.