BANJALUKA - Udruženje "Umbrella" organizovalo je u četvrtak, 21. maja, u Banjaluci trening "Novinari kao branitelji ljudskih prava", tokom kojeg su predavači novinarima pojasnili kako treba da reaguju u slučaju napada, ko su kontakt tačke, te, između ostalog, i kada angažovati advokata.
Takođe, objasnili su i koji su prvi koraci nakon prijetnji, ali i kako koristiti postojeće mehanizme te koja je uloga međunarodnih organizacija.
Kako je istaknuto, najčešći oblici pritisaka na novinare su SLAPP tužbe, prijetnje, kampanje itd.
Advokat Aleksandar Jokić kazao je da MUP napade na novinare u većini slučajeva klasifikuje kao verbalne napade.
"Tako smo od početka ove godine imali, kako nam je rekla službenica MUP-a RS na konferenciji, samo tri verbalna napada na novinare", kazao je Jokić.
Pojasnio je da novinari u slučaju napada ne treba da pristaju na prekršaj, već treba odmah da pozovu advokata.
"Vi, kao oštećeni, imate pravo na pravnu pomoć, jer ne treba sami da donosite takvu odluku. Dokumentujte sve povrede, lake, teške… Takođe je bitno otići kod doktora, čak i ako je pretrpljen stres", naglasio je Jokić.
Naveo je i da u slučaju da novinari imaju snimak napada, obavezno tužilaštvo obavijeste o tome, kao i da ga ne objavljuju.
"U konsultaciji s advokatom tražite da vam Tužilaštvo izuzme snimak. Ako nemate svjedoke, idealno bi bilo da uzmete kontakt podatke svjedoka. Predložite Tužilaštvu da ih sasluša, ili ih pozovite kao svjedoke", dodao je on.
Dodao je da novinari kao žrtve nemaju svoje mjesto u krivičnom zakonu RS.
"Recimo, u Makedoniji se u krivičnom zakonu napad na novinara i njegovu porodicu tretira kao napad na policijskog službenika, ukoliko je izvršen zbog posla koji obavlja", kazao je Jokić.
Istakao je i da novinari sve manje prijavljuju napade/prijetnje putem društvenih mreža.
"Sve to treba dokumentovati, napraviti printscreen cijele stranice, tj. da se vidi link ili čak sačuvati veb-stranice u poseban fajl. Sve te dokaze možete dostaviti tužilaštvu, direktno ili poštom", dodao je.
Pojasnio je da SLAPP tužbe u zakonu Republike Srpske nisu prepoznate kao takve.
"SLAPP neće biti prepoznat u našem zakonu, u RS, još neko vrijeme. Bitno je reći da nije svaka neosnovana tužba i SLAPP tužba", navodi.
Jokić je dodao i da je u zadnjih šest mjeseci samo u banjalučkom tužilaštvu bilo 40 krivičnih predmeta za klevetu.
Igor Ličina, iz Misije OEBS-a u BiH, podsjetio je da za novinare i novinarke postoji mreža kontakt tačaka u tužilaštvima i policijama koji su zaduženi za pitanje njihove lične sigurnosti, kao i da je sve to još na početku, te im treba dati priliku.
"Kad su u pitanju pritisci na novinare, mi smo u 2023-2024. godini evidentirali 40-50 pravnih pritisaka na novinara", rekao je Ličina.
Prema njegovim riječima, SLAPP tužbe su tu da se utiša javno učešće, strateške tužbe protiv javnog učešća, navodeći da je važna karakteristika to što su njena potraživanja na javnu štetu, da bi se izazvao strah itd.