SARAJEVO - Parlamentarci iz država članica Alijanse kažu da je na bh. političarima da ojačaju unutrašnju koheziju zemlje i unaprijede reforme ako žele da članstvo u EU i NATO-u postane stvarnost.
Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Kemal Ademović (NiP) i njegovi zamjenici Marina Pendeš (HDZ BiH) i Obren Petrović (SNSD) proteklog vikenda učestvovali su na dvodnevnoj sjednici Političkog komiteta PS-a NATO-a, koja je, u okviru 69. godišnjeg zasjedanja PS-a NATO-a, održana u Kopenhagenu.
Članovi Političkog komiteta PS-a NATO-a raspravljali su o temi "Budućnost NATO-ove politike otvorenih vrata", a izvjestilac PS-a NATO-a o ovoj temi Audronius Azubalis u uvodnom izlaganju naglasio je da bi članstvo u NATO-u sadašnjih kandidata dodatno proširilo područje demokratije i stabilnosti u Evropi.
Kako je kazao, NATO-politika otvorenih vrata predstavlja fleksibilan politički instrument u okviru kojeg NATO-saveznici treba da pokažu odlučnost i donesu odluke o članstvu Bosne i Hercegovine, Moldavije, Gruzije i Ukrajine kada se ispune potrebni uslovi i kada se zemlje kandidati odluče za takve odluke.
Kad je o Bosni i Hercegovini riječ, parlamentarci iz država članica NATO-a pozvali su na nastavak dodatne prilagođene podrške, ali i naglasili da je na bh. političarima da ojačaju unutrašnju koheziju zemlje i unaprijede reforme ukoliko žele da članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u postane stvarnost. S tim u vezi, rečeno je da se očekuje napredak u funkcionisanju institucija BiH, unapređenje reformi u sektorima odbrane, privrede, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Također je pozdravljena odluka sa Madridskog samita NATO-a, na kojem je odlučeno da se ojača prilagođena politička i praktična podrška BiH kroz dogovoreni paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta.
Profesor međunarodnih odnosa na univerzitetu u Bostonu i bivši ambasador Crne Gore pri NATO-u Vesko Garčević ističe da je situacija u Ukrajini, odnosno rat koji je počeo 2014, a eskalirao prošle godine, definitivno promijenila način razmišljanja u odnosu na proširenje koje je, prema njegovim riječima, bilo negdje potpuno zaustavljeno, "da budemo iskreni, kako EU, tako i NATO-a".
"Rat u Gruziji 2008. je zapravo nakon toga zaustavio proširenje NATO-a - ovdje ne računam ulazak Sjeverne Makedonije u članstvo zato što je to bilo još iz 2008. obećano Sjevernoj Makedoniji, te Crnu Goru koja je kao jedina mala država ušla. Definitivno da je ovo jedan signal za zemlje iz regiona. Definitivno, ako je iskreno opredjeljenje za članstvo, ovo je momenat koji treba iskoristiti. Čini mi se da je članstvo u NATO-u i dalje bliže nego članstvo u EU, iako se i tu agenda, odnosno pristup mijenja. To je poruka i za BiH. Međutim, svaka zemlja treba da pronađe rješenje za svoje unutrašnje izazove, jer kao što znate, niko ne želi da uveze nestabilnost. Može da garantuje stabilnost, ali ne želi da uveze nestabilnost. Mislim da BiH treba ozbiljno to da shvati kako bi osujetila svaku vrstu sumnje u njenu spremnost da bude članica i da spremna sačeka taj momenat u bliskoj budućnosti", kaže Garčević.
Profesor Garčević podsjeća i na to da je raniji stav političkog rukovodstva u bh. entitetu Republika Srpska bio da se ne protive članstvu u NATO-u.
"Da li je to bilo iskreno, to je sad druga stvar. Ali, to je bio jedan stav koji je dugo vremena bio promovisan. Mislim da to pitanje treba da bude dio šireg rješenja za BiH, gdje će se, ukoliko dođe do prijema, to pitanje rješavati u sklopu sa raznim drugim vezanim za unutrašnje prilike u BiH. Ono što ovdje vjerovatno treba uraditi kako bi se povećala podrška među građanima je ozbiljna kampanja i ta kampanja treba da traje neprekidno. Mislim da ovo pitanje nije čvrsto zakucano, bar ga ja tako vidim, i da se tu može raditi - ali treba dosta, dosta upornosti i rada na terenu, ne samo na visokom političkom nivou", naglašava Garčević.
Direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu sigurnost prof. dr Darko Trifunović ističe da Bosna i Hercegovina, prije svega, ima vrlo specifičan i status, ali i položaj.
"Jer, iako je u Partnerstvu za mir, BiH je napravila korak iznad tog partnerstva u odnosu na sve druge. Sećate se da su taj korak iznad upravo napravili ljudi koji su bliski SNSD-u. BiH je bukvalno na vratima NATO-a, ali je interesantna ta pozicija o kojoj pričam - da je NATO u BiH. Tako da nema tu nekih oscilacija, da li će Bosna biti u NATO-u ili je NATO u Bosni. Ono što je činjenica - NATO je u Bosni i Hercegovini", kaže Trifunović.
Dodaje kako je očigledno da političari jedno pričaju, a drugo rade.
"Dok su javno pričali o tome da nikad neće potpisati ovo ili ono, kad su najavljivali sto puta referendume za nezavisnu Republiku Srpsku, to su zapravo bile samo parole usmerene ka unutrašnjoj političkoj sceni, usmerene kao jedna vrsta hipnoze za lokalne glasače, ali je realnost potpuno drugačija kada se pogleda papirologija, kada se pogledaju pozitivni procesi i sve ostalo. Drugim rečima, političari ne umeju da odgovore na prosto pitanje kako živeti bolje i onda, naravno, dolazimo do ovih situacija koje ponekad možemo nazvati i apsurdnim, jer ono što javno pričaju, potpuno odudara od onoga kad sednu za zeleni sto ili kad sednu sa diplomatama, posebno stranim, oči u oči. Tada realnost izgleda potpuno drugačija", naglašava Trifunović.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.