Najveće primjedbe na poslovanje institucija BiH u 2006. godini odnose se na nenamjensku potrošnju i službena putovanja, kaže Sadik Bahtić, predsjednik Komisije za finansije i budžet Parlamentarne skupštine BiH.
`Ako neke institucije puno koštaju, a nemaju učinka, Vijeće ministara BiH mora da mijenja menadžment ili zamrzne njihov rad`, ističe Bahtić.
Navodi da je Agencija za rad i zapošljavanje BiH samo u pet mjeseci ove godine zabilježila 20 putovanja u inostranstvo, od čega je direktor putovao 16 puta, a nema rezultata rada. Ističe da neke od 31 do sada analizirane institucije planiraju budžet za 100 radnika, a imaju ih 30, te im je potrebno umanjiti budžet. Bahtić smatra da se potrošnja u institucijama može smanjiti za 30 odsto, a novac usmjeriti na druga mjesta.
NN: Predstavljajući analizu poslovanja institucija BiH izjavili ste da je najgore stanje u CIPS-u i Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. Koje su najveće primjedbe?
BAHTIĆ: Veliko rasipništvo, pogotovo kod Agencije, što su revizori napisali u svom izvještaju. Veliki je trošak na putovanja u inozemstvo. Za pet mjeseci ove godine u Agenciji je bilo 20 putovanja u inozemstvo, od čega je direktor putovao 16 puta, i to 12 puta u Ljubljanu. Ispada da se u inozemstvo ide jednom sedmično. Nemam ništa protiv da se putuje, da se troši, ali da ima efekta. Međutim, učinak je nula. Kod nekih institucija neke stvari se ponavljaju iz godine u godinu, ponašaju se kao da su nedodirljivi.
Dosta je nepravilnosti kod CIPS-a, pogotovo u 2005. godini. Nešto su otklonili, međutim još se ponašaju rasipnički. Ima puno uposlenih na određeno i ti na određeno rade u komisijama. To su velika primanja. Neki imaju plate 1.200 KM, neki 500 KM. Komisija ima isti stav prema svim institucijama jer su ovo javna sredstva, a svaka javna ličnost je odgovorna. Sada ćemo dobiti reviziju državne televizije, gdje je situacija katastrofalna. Ove analize su za 2006. godinu.
NN: Ali Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH dao je pozitivnu ocjenu za CIPS i Agenciju za rad i zapošljavanje BiH?
BAHTIĆ: Ali sa skretanjem pažnje. Mi smo sad odredili komisiju koja će izabrati neovisnu kuću da izvrši ekspertizu rada Ureda za reviziju. I u Uredu i u nekim agencijama ima kadrova koji su prije rata radili u SDK. Sumnjamo da postoji neka sprega, da se negdje evidentiraju sve nepravilnosti, a negdje se to površinski uradi.
NN: Koliko su ispoštovane preporuke Ureda za reviziju u institucijama koje ste analizirali?
BAHTIĆ: Ima pomaka sigurno 10 do 20 odsto. Poseban problem je što se greške ponavljaju. Najviše se krši Zakon o javnim nabavkama, ne postoji interna kontrola, troškovi, putovanja. Mora postojati određena odgovornost.
NN: Kako parlament može natjerati institucije da poštuju preporuke?
BAHTIĆ: Donijeli smo zaključak da se zakonski uvede odgovornost za one koji ne poštuju preporuke. Svaka ta agencija i institucija spada u određeno ministarstvo, a ako resorni ministar ne poduzme ništa, mi ćemo kao parlament da ga pitamo zašto je tako. Možemo ga javno prozvati.
Potencirali smo da se donese zakon o platama. Neka institucija treba da ima 100 zaposlenih, a ima 30 i planira budžet za sto radnika. Te pare sve potroši kroz komisije, tako da pojedinci imaju tri do pet plata. To je masovna pojava. Donijećemo zaključak da se svim tim koji tako rade umanji budžet za narednu godinu. Ta potrošnja u institucijama može se smanjiti za 30 odsto i da se ta sredstva usmjere gdje su neophodna. Ako neke institucije puno koštaju, a nemaju učinka, Vijeće ministara BiH mora da vodi računa o tome, mijenja menadžment ili zamrzne njihov rad.
NN: Rekli ste da svi izvještaji u konačnici treba da budu proslijeđeni Tužilaštvu BiH, ali nemate povjerenja u njihov rad. Zašto?
BAHTIĆ: Nije da ne vjerujem, ali raniji izvještaji su bili katastrofalni, a Tužilaštvo BiH je odgovorilo da nisu našli elemenata. Ali ima elemenata. Ako je više od 10.000 KM nenamjenski potrošeno, to je krivično djelo. Sada ćemo ići prvo prema SIPA da ona to pregleda i utvrdi gdje ima kriminala, te to uputi Tužilaštvu BiH. To će biti efikasnije.