SREBRENICA - Pustite me da samo još jedan dan provedem s njim, vikala je jedna srebrenička majka kada su juče u Potočarima ponijeti tabuti s posmrtnim ostacima 308 Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.
Pripadnici Vojske RS su tada u ovoj enklavi pod zaštitom UN za tri dana ubili više od 8.000 ljudi.
"Ovo je sreća u nesreći, jer bar znamo gdje su kosti. Sve vrijeme smo živjeli u nadi da ćemo naći kosti našeg brata Zaima Salkića", kaže Nizama Gabeljić, koja je došla iz Austrije, gdje sada živi.
Sa sestrama Azrom, Hajrom i Šuhrom traži i drugog brata Zulfu, čija vilica je pronađena sa Zaimovim kostima u sekundarnoj grobnici kod Kozluka.
Dženazu je klanjao reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić, koji je od Evropskog parlamenta zatražio da 11. jul bude dan žalosti u cijeloj Evropi i da djeca u školama uče da se niko ne smije progoniti zbog vjere, nacije i rase.
"Danas ovdje ne pitajte koliko je kostiju ukopano, nego koliko ih još traži smiraj", kazao je Cerić.
U koloni tabuta s posmrtnim ostacima bilo je i onih koje nije imao ko ponijeti "na kraj puta", jer nemaju više nikoga među živima.
Nakon jučerašnje dženaze za 308 ubijenih, u Memorijalnom centru u Potočarima je ukupno ukopano 3.214 Srebreničana.
Naza Omerhodžić je u Potočarima bila s majkom Pebom. Ukopala je oca Aliju Selimovića i brata Alju.
"Posljednji put smo ih vidjele u julu 1995. kada su krenuli put šume, a pronalaskom kostiju u sekundarnoj grobnici kod Kamenice doživjeli smo smiraj", kaže Naza, koja ne vjeruje da će ikada biti uhapšeni odgovorni za smrt njenog oca i brata, jer "za to nema volje".
Američki ambasador u BiH Čarls Ingliš je rekao da "na mjestu gdje je prije 69 godina izvršen genocid nema riječi".
"Ono što se dogodilo u i oko Srebrenice u julu 1995. može se opisati jednom riječju, a to je genocid. Nekima je teško prihvatiti ovu činjenicu, ali niko nema pravo usložnjavati ovaj zločin izbjegavanjem vlastite odgovornosti da se bavi njegovim posljedicama ili poricanjem da se on desio", rekao je Ingliš.
Istakao je da lideri u BiH moraju osigurati bolju budućnost za građane Srebrenice i da ne smiju manipulisati uspomenom na ukopane i preživjelima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je u svom govoru upitao zašto se poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu prave iste greške i propusti kao u julu 1995. godine.
"Mnogi jednostavno nisu mogli ili željeli izgovoriti riječ genocid, a sada kada imamo presudu najviše međunarodne sudske instance, svjedoci smo da se ona minimizira ili ignoriše", kazao je Silajdžić.
Miroslav Lajčak, takođe, je došao u Potočare da oda počast ubijenima.
"Treba da razmišljamo o budućnosti i djeci žrtava, koja imaju pravo da žive dostojanstven život", kazao je Lajčak.
Načelnik opštine Srebrenica Abdurahman Malkić smatra da je Srebrenica tamna mrlja na savjesti čovječanstva.
"Za zločine su krivi zločinci, ali isto tako nema nevinih, već manje ili više odgovornih. Srebrenicu pamtimo kao zajednički poraz, ali ne i izgubljenu borbu", kazao je Malkić.
Skupu u Potočarima prisustvovao je i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihajlo.
"Čast mi je da se poklonim mučenicima i odam počast Srebrenici. Mislim da bi svaki čovjek koji ima imalo srca i duše trebalo da dođe da se pokloni", kazao je on.
Eva Klovinski, koja već 15 godina u BiH sakuplja kosti ubijenih, kaže da je za nju traženje posmrtnih ostataka samo posao, ali da je i sama često tužna kada među ubijenima nađe djecu, žene i starce.
Na jučerašnjem skupu u Srebrenici, prema procjenama SIPA, bilo je oko 40.000 ljudi. Incidenata nije bilo, a prema riječima načelnika opštine, sigurnosna situacija je bila na zavidnom nivou.
Ukopu Srebreničana prisustvovali su predstavnici državnih, entitetskih i kantonalnih vlasti, međunarodnih organizacija i ambasdori u BiH.
"Efikasnije procesuirati odgovorne"
Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan smatra da Tužilaštvo BiH treba više raditi na analizi spiska sa više od 800 imena ljudi koji su bili u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, a obavljaju javne funkcije.
"To se mora uraditi iz dva razloga. Prvi je da ljudi koji su na listi znaju kakav im je status, a drugi da umiješani u zločine budu procesuirani", kazao je Gregorijan.
Smatra da za procesuiranje ratnih zločina u BiH treba nacionalna strategija koja bi to radila na objektivan način, "jer samo za zločin u Srebrenici postoji lista sa 20.000 imena, među kojima su ljudi koji u to doba uopšte nisu bili u Srebrenici".
"Mora se utvrditi ko su žrtve, a ko zločinci. Tužilaštvo mora biti efikasnije, ali je to teško jer je politika ubijanja u Srebrenici bila vrlo efikasna, pa je ostalo malo onih koji mogu svjedočiti. Za ovaj posao treba nam najmanje dvije generacije", rekao je on.
"Žene u crnom"
Članice Udruženja "Žene u crnom" iz Beograda su i ove godine bile u Potočarima. Poručile su da će nastaviti tražiti poštovanje presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, jer, kako kažu, Srbija je prva država koja je u istoriji čovječanstva osuđena za nesprečavanje genocida.
"Tražićemo izručenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao najodgovornijih za ove zločine, jer to je ogroman teret i naša je moralna obaveza zbog svih zločina učinjenih u naše ime, a pre svega u Srebrenici, da ne prestanemo da vršimo pritisak", rekla je Staša Zajević iz ovod udruženja.