Prijepor između BiH i Hrvatske zbog Pelješkog mosta je tema, o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku.
"Zbog toga što Bosna i Hercegovina posjeduje mali dio obale na južnom Jadranu, EU članica Hrvatska se sastoji od dva teritorijalna dijela", prenosi Pforzheimer Zeitung članak, koji je prvotno objavila njemačka novinska agencija dpa.
U članku se podsjeća na godinama dugi prijepor između dvije zemlje i cijelu problematiku oko gradnje Pelješkog mosta, koji bi trebao spojiti Južnu Hrvatsku, a time i Dubrovnik, s ostatkom ove nove EU zemlje. Zbog podijeljenog teritorija Hrvatske, piše dalje ovaj list, turisti u jeku sezone sada moraju na Kleku napustiti Hrvatsku i nakon nekoliko kilometara ponovno ući u zemlju ako žele stići do Dubrovnika.
I Milanović postao zagovaratelj Pelješkog mosta
"Pristupom Hrvatske EU 1. jula je taj problem naslijedila Unija ", piše Pforzheimer Nachrichten i nastavlja: "U oktobru 2007. je hrvatska vlada započela s gradnjom jednog mosta prema poluostrvu Pelješcu kako bi se tim trikom zaobišao bosanskohercegovački teritorij kod Neuma. No, tom 300 miliona skupom projektu je brzo ponestalo novca. 2010. su prekinuti radovi. Nakon pristupa Evropskoj uniji, zagovaratelji izgradnje mosta se nadaju u finansijsku potporu Brisela. Samo nekoliko sedmica nakon ulaska u Evropski parlament su dva hrvatska zastupnika Evropskoj komisiji ukazali na taj projekt."
Protiv projekta izgradnje Pelješkog mosta su se međutim digli u Bosni i Hercegovini, piše dalje ovaj list.
"Gradonačelnik Neuma, Živko Matuško, doduše uporno odbija razgovarati s novinarima, ali u glavnom gradu Sarajevu su utoliko glasnije žalbe.
Iza kulisa se otpor obrazlaže izjavom: 'Postajemo time slijepa ulica, slijepo crijevo.'
U Hrvatskoj su međutim u međuvremenu i posljednji skeptici mosta promijenili svoje mišljenje.
'Ja sam bio jedan od najvećih protivnika tog projekta, ali su se stvari sada tako promijenile, da sam za Pelješki most', kaže premijer Hrvatske, Zoran Milanović."