Sa početkom svake nove školske godine susrećemo se sa novim-starim izazovima, kako učenici, tako i roditelji i nastavnici. Moderno društvo je donijelo mnoge prednosti, ali istovremeno i nove opasnosti.
Zato je potrebno mijenjati kompletan pristup mnogim temama vezanim za obrazovanje i zdravlje naših školaraca, kao što su zdrava ishrana djece u školskom uzrastu, upotreba mobilnih telefona tokom nastave i na školskim igralištima, korištenje društvenih mreža u dobi do 15 godina i prevencija vršnjačkog nasilja.
Neka rješenja za unapređenje zdravlja i sigurnosti naših školaraca ponudili su, na osnovu svog višegodišnjeg iskustva u radu u obrazovanju i zdravstvu, dr Milan Grubor, internista-endokrinolog, i doc. dr Amira Žmirić, dugogodišnji profesor u Gimnaziji Banjaluka i nastavnik na Univerzitetu u Banjaluci.
Milan Grubor ističe da je upravo početak nove školske godine prilika i dobar trenutak da porodice uvedu nekoliko jednostavnih navika koje mogu znatno poboljšati ishranu djece.
"Roditeljima nisu potrebni skupi proizvodi, stroge dijete i brojanje kalorija. Najveću razliku prave jednostavna porodična pravila koja se redovno primjenjuju", ističe internista-endokrinolog dr Milan Grubor.
Grubor naglašava važnost jednostavnog doručka za dobar početak dana.
Doručak ne mora biti komplikovan. Zobene pahuljice sa jogurtom i voćem, jaje sa hljebom i paradajzom ili sirni namaz sa krastavcem predstavljaju brze, pristupačne i zasitne obroke.
Svakodnevnu kombinaciju slatkog peciva i zaslađenog napitka trebalo bi izbjegavati, jer donosi mnogo energije, a ne drži dijete dugo sitim.
Školsku užinu najlakše je pripremiti po pravilu: jedna namirnica koja zasiti i jedna svježa namirnica.
To mogu biti manji sendvič i jabuka, jogurt i banana, sir i krastavac ili domaća proja i sezonsko voće. Uz užinu je najbolje spakovati vodu.
"Nije potrebno da dijete svakog dana ima i sok, i slatkiš, i grickalice. Tada užina postaje veliki dodatni obrok", upozorava dr Grubor.
Jedna od najlakših i najjeftinijih promjena jeste da dijete u školu nosi flašu vode, a nikako sok. Sokovi se brzo popiju, a slabo zasićuju. Čak ni prirodni sok nije isto što i cijela voćka, koja sadrži vlakna i duže drži sitost.
Domaća hrana je često najbolji izbor.
Pravilna ishrana ne zahtijeva skupe "fitnes" proizvode i takozvanu superhranu. Jaja, jogurt, sir, zobene pahuljice, pasulj, sočivo, krompir, kupus, mrkva i sezonsko voće pristupačne su i hranljive namirnice.
"Jednostavan domaći obrok često je bolji izbor od skupog industrijskog proizvoda koji se reklamira kao zdrav", naglašava dr Grubor.
Navike treba da mijenja cijela porodica.
Korisno je organizovati bar jedan zajednički obrok dnevno bez telefona i televizora. Djetetu treba ponuditi manju početnu porciju i dozvoliti mu da zatraži još ako je gladno, bez primoravanja da isprazni tanjir.
Ni slatkiše ne treba potpuno zabraniti. Bolje je dogovoriti kada se jedu i u kojoj količini, a hranu ne koristiti kao nagradu ili kaznu.
Dr Grubor ističe tri pravila za početak školske godine:
1. Dijete u školu nosi vodu.
2. Školska užina sadrži jednu zasitnu i jednu svježu namirnicu.
3. Porodica ima bar jedan zajednički obrok dnevno bez ekrana.
"Zdrava ishrana nije jedan savršen obrok, već dobar izbor koji se ponavlja većinu dana. Ne govorite djetetu: 'Ti moraš da jedeš zdravije', već: 'Hajde da svi zajedno živimo zdravije'", zaključuje dr Milan Grubor.
Amira Žmirić ukazuje sa početkom nove školske godine na problem kojim se mora baviti cijelo društvo. Žmirić je mišljenja da se, nažalost, zadnjih godina uočava porast broja slučajeva vršnjačkog nasilja i nasilja učenika prema nastavnicima, što je veoma zabrinjavajuće, i dodaje:
"Za neke slučajeve saznamo iz medija, ili od roditelja, a ne uvijek direktno iz škole. Ovako nešto se ne smije dešavati. Svima nam je najvažnija sigurnost djece u školama."
Zato A. Žmirić naglašava važnost da svi zajedno kao društvo, a zatim i nadležne institucije, radimo na prevenciji vršnjačkog nasilja u školama, a da bismo to postigli, moramo odmah početi sa uvođenjem određenih preventivnih mjera u škole, te navodi koje bi to bile mjere:
"Prva mjera je svakako zabrana korištenja mobilnih telefona u školama za vrijeme nastave, a osim ove mjere potrebno je uvesti zabranu korištenja društvenih mreža osobama mlađim od 15 godina. Istraživanja koja su sprovedena u brojnim državama pokazala su da prečesta upotreba mobilnih telefona i korištenje društvenih mreža stvaraju zavisnost kod mladih, da su pod konstantnim stresom i pritiskom zbog velikog broja lažnih vijesti i dezinformacija, kao i da ovo korištenje društvenih mreža ugrožava psihičko zdravlje mladih. Preduga i prečesta upotreba mobilnih telefona izaziva kod mladih ljudi razdraženost, probleme sa spavanjem, a ukoliko telefone neprestano koriste i tokom nastave, nisu u mogućnosti da nesmetano prate nastavni program, jer im telefon oduzima gotovo svu pažnju. Pored ovih mjera važno bi bilo na dnevnom i sedmičnom nivou organizovati razgovore i radionice sa učenicima, nastavnicima, pedagozima, roditeljima, upravom škole, socijalnim radnicima, dakle, sa svim osobama koje su uključene u rad škole i nastavni proces."
Žmirić je stava da razgovorima na vrijeme možemo spriječiti mnoge negativne pojave bez posljedica, ali da ovakve radionice i edukacije moraju imati kontinuitet, i ne mogu se realizovati, nažalost, samo kada se nešto desi, jer cilj i jeste upravo prevencija nasilja u školama, a ne da reagujemo tek kada smo već izloženi nekom problemu. Za takve edukacije je potrebno vrijeme, ali rezultati sigurno ne bi izostali.
"U škole, u učenike i u nastavnike, u obrazovanje u cjelini, mora se neprestano ulagati, to je obaveza svakog društva. Ulaganje u obrazovanje ne smije biti samo sporadično, odnosno, da se obrazovanja i nastave, učenika i nastavnika, sjetimo samo pred početak školske godine", zaključuje Žmirić.
Autori: doc. dr Amira Žmirić, doktor književnih nauka, i dr Milan Grubor, specijalista endokrinolog