BANJALUKA - Polaganjem svečane zakletve danas je u Narodnoj skupštini RS okončan izbor pet članova Ustavnog suda RS, koji će stupiti na mjesto članova kojima ističe mandat.
Za predsjednika Ustavnog suda je izabran Džerard Selman iz reda bošnjačkog naroda, a sudije Snežana Savić iz reda srpskog naroda, Milenko Arapović i Zoran Lipovac iz reda hrvatskog naroda, te Amor Bukić iz reda ostalih.
Prethodno je članovima podršku dalo Vijeće naroda RS na sjednici koju je održalo u ponedjeljak.
Kandidate je predložio Milorad Dodik, predsjednik RS, na osnovu liste koju je dostavio Visoki sudski i tužilački savjet BiH.
Obraćajući se parlamentu, Dodik je izjavio da je uvjeren da predloženi kandidati mogu na najbolji način svojim radom doprinijeti zaštiti ustavnosti i jačanju ustavnog položaja RS.
"Njihov dosadašnji profesionalni angažman nesumnjivo pokazuje i može da potvrdi tu činjenicu. Zbog toga sam bez oklijevanja ovaj prijedlog učinio formalnim i dostavio ga parlamentu RS na odlučivanje", rekao je Dodik.
Dodik je, takođe, rekao da je ustavni legitimitet RS oskrnavljen na mnogim mjestima kroz nezakonita nametanja i oduzimanja nadležnosti RS. Predsjednik RS očekuje da se RS u narednom periodu dodatno izbori za jačanje svog ustavnog legitimiteta.
Za sudije su izabrani Snežana Savić iz reda srpskog naroda, Milenko Arapović i Zoran Lipovac iz reda hrvatskog naroda, te Amor Bukić iz reda ostalih
"Potpuno sam uvjeren da će Ustavni sud i sudije koje predlažemo odgovoriti najbolje svom zadatku", rekao je Dodik.
On je zahvalio Mirku Zovku, dosadašnjem predsjedniku Ustavnog suda RS, i ostalim članovima kojima je istekao mandat, istakavši da su radili u teškim uslovima stvaranja prava i pravne države.
Selman je rekao da će osnovni zadatak njega i njegovih kolega biti zaštita ustavnog poretka RS, te najavio da će jedan od prvih zadataka biti sastanak s predsjednicima ustavnih sudova FBiH i BiH, kako bi nastavili raditi na pitanjima koja su pokrenuta kroz strukturisani dijalog.
"Zahvaljujemo predsjedniku Republike koji nas je predložio i ukazao nam povjerenje. Zahvaljujemo i dosadašnjim članovima Ustavnog suda, koji su svoj posao radili profesionalno", rekao je Selman. Istakao je da je, u skladu sa Statutom SNSD-a, napustio funkciju člana Glavnog odbora SNSD-a i da je zamrznuo članstvo u toj partiji.
Kao što je ranije bilo i najavljeno, opozicione partije nisu podržale izbor ovih kandidata. Kao dva glavna razloga navele su da je prekršena ustavna procedura, jer se o članovima prvo izjašnjavalo Vijeće naroda RS, pa tek nakon njih NS RS. Drugi razlog je, kako navode, činjenica da je prekršen Zakon o sukobu interesa, jer se radi i o članovima SNSD-a.
Zoran Đerić, predsjednik Kluba PDP-a, rekao je da će ta stranka biti uzdržana prilikom glasanja.
"Bez obzira na sve kritike koje smo uputili, podržaćemo vaš rad sve dok budete radili po Ustavu RS", rekao je Đerić.
Dragan Čavić, član DP-a, rekao je da je ova odluka politička i da se to nije smjelo desiti.
"Izbor sudija ostaće pod velikim znakom pitanja da li je izvršen na ustavan način. U Ustavni sud ušla su dvojica bivših ministara SNSD-ove vlade, od kojih je jedan bio član GO SNSD-a", rekao je Čavić.
Da je odluka politička, smatra i Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a, rekavši da dosad nije viđeno da potpredsjednik Vlade ode na mjesto predsjednika Ustavnog suda.
"Ne želimo aristokratsko uređenje, već demokratsko. Ali to ne znači da SDS nije ponaosob svakom novoizabranom sudiji čestitao i poželio sreću u budućem radu", rekao je Govedarica.
Igor Radojičić, predsjednik NS RS, odbacio je sve kritike opozicije, rekavši da su pokazali frapantno nepoznavanje ustavnog poretka RS.
"Član 116 Ustava propisuje da sudije biraju NS RS i Vijeće naroda, a da procedura biranja sudija nije procedura vitalnih nacionalnih interesa, već posebna procedura u kojoj NS RS i Vijeće naroda ravnopravno biraju sudije", rekao je Radojičić.
Očekujem da se RS dodatno izbori za jačanje ustavnog legitimiteta, kazao Dodik
Odbacio je i primjedbe o sukobu interesa, kazavši da su Selmana u raniju vladu PDP-a i SDS-a predložile upravo te partije, te da su i Lipovac i ostali kandidati ranije bili birani i njihovim glasovima.
"Mislim da je dvolično što smo danas slušali stavove istih stranaka koje su prije nekoliko godina o tim istim ljudima govorile sve najbolje", rekao je Radojičić, istakavši da je juče u Skupštini opozicija priredila predizbornu kampanju.
Novi/stari ministri
Džerard Selman, dosadašnji ministar pravde RS, kazao je danas da ne zna ko će ga zamijeniti na toj funkciji.
"Tu odluku će donijeti predsjednik Vlade RS", kazao je Sleman.
Nezvanično, spominje se da bi na to mjesto mogla doći Gorana Zlatković, sadašnji ministar trgovine i turizma, a da bi na njeno mjesto mogao da dođe Bakir Ajanović, bivši ministar nauke i tehnologije.
Biografije
Džerard Selman
Rođen je 28. decembra 1958. godine. Pravni fakultet u Banjaluci završio je 1982, gdje je položio i pravosudni ispit 2001. godine. Takođe, položio je i notarski ispit u Banjaluci 2006. godine.
U dva navrata obavlja funkciju ministra pravde, od 2005. do 2006, a ponovo je na tu poziciju izabran 1. decembra 2006. godine. U međuvremenu radio je advokatski posao.
Od 2009. godine na postdiplomskom studiju na Panevropskom univerzitetu "Apeiron" Banjaluka u toku je izrade magistarskog rada. Do izbora za predsjednika Ustavnog suda bio je na funkciji ministra pravde RS.
Zoran Lipovac
Rođen je 3. septembra 1954. godine. Pravni fakultet u Banjaluci završio je 1978, a pravosudni ispit položio u Sarajevu 1985. godine.
Od 1996. do 1998. radio je u DTS-u u SAD, a od 17. avgusta 1998. do 10. oktobra 1998. radio je kao pravni savjetnik za ljudska prava u OEBS misiji u BiH. Od 1998. do 2004. radio je pri UN misiji u BiH, prvo kao nacionalni pravni, zatim pravosudni inspektor, te koordinator Pravosudne inspekcije. Od 2004. do 2006. godine obavlja funkciju zamjenika glavnog tužioca u OKT u Banjaluci. Od 2006. do 2010. godine bio je ministar uprave i lokalne samouprave RS, a od 2010. godine na funkciji dopredsjedavajućeg Vijeća naroda RS.
Snežana Savić
Rođena je 19. decembra 1958. godine. Pravni fakultet u završila u Banjaluci 1981, a pravosudni ispit položila 2006. godine u Sarajevu. Magistrirala je 1989. na Pravnom fakultetu u Banjaluci, gdje je i doktorirala 1993. godine.
Od 1998. do 1999. godine bila je narodni poslanik u Narodnoj skupštini RS, kao i član Ustavno-pravne komisije NS RS u njena dva saziva (kao ekspert) i član Ustavno-pravne komisije Vijeća naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kao ekspert od 2000. do 2002. godine bila je sudija i predsjednik Ustavnog suda BiH.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti RS izabrana je 2008. godine.
Od 1986. godine radi na Pravnom fakultetu u Banjaluci, a 2004. izabrana je za redovnog profesora na predmetu teorija države i prava.
Od 2007. godine radi i kao savjetnik predsjednika NS RS.
Milenko Arapović
Rođen je 2. avgusta 1952. godine. Pravni fakultet završio je u Banjaluci 1977, a pravosudni ispit položio u Beogradu 1988. godine.
Od 1977. do 1986. radio je kao inspektor za suzbijanje privrednog kriminaliteta pri SUP-u Banjaluka. Za načelnika Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta u SUP-u Banjaluka izabran 1986. i tu ostao do 1989. godine.
Od 1990. do 1992. bio je načelnik Odjeljenja za upravno-pravne poslove i strance pri republičkom SUP-u Sarajevo. Kao referent za upravno-pravne poslove i radne zadatke pri MUP-u RS, CSB Banjaluka radio je od 1992. do 1993. godine.
Od 1993. do 1997. godine bio je advokat, a od 2004. godine nalazi se na poziciji tužioca u Okružnom tužilaštvu Banjaluka.
Amor Bukić
Rođen je 20. jula 1955. godine. Pravni fakultet završio je u Banjaluci 1978, a pravosudni ispit položio u Sarajevu 1980. godine.
Od 1978. do 1980. radio je kao pripravnik u Okružnom sudu u Banjaluci, a od 1981. do 1986. godine obavljao funkciju sudije u Opštinskom sudu u Banjaluci.
Od 1986. do 1991. godine radio je kao mlađi inspektor, potom glavni inspektor te sekretar Stručnog kolegijuma SDB, potom je bio načelnik Odjeljenja opštih, pravnih i kadrovskih poslova u Republičkom sekretarijatu unutrašnih poslova BH.
Od 1991. do 2003. godine radio je kao advokat, a od 2003. godine je na funkciji tužioca Tužilaštva RS, gdje je do 1. avgusta 2011. godine obavaljao funkciju glavnog tužioca.