BANJALUKA - Senat Republike Srpske smatra da u Republici Srpskoj treba prekinuti uzajamno optuživanje političkih stranaka, jer to ide na štetu Srpske, izjavio je senator Aleksa Buha.
"Uskoro će izbori i narod će da kaže ko je bolji, a, prema onoj latinskoj izreci - glas naroda je glas Božiji", rekao je Buha novinarima u Banjaluci, nakon redovne sjednice Senata Republike Srpske.
Buha je naveo da je Senat, iznoseći stav u pogledu ranije održanog referenduma o statusu Krima, podsjetio da je Krim drevna ruska teritorija i da je pedesetih godina samovoljom komunističkog rukovodstva pridodat Ukrajini, kao što je Kosovo, takođe, drevna srpska teritorija koja je danas okupirana od NATO.
"Rusi na Krim i Srbi na Kosovo polažu istorijsko pravo", istakao je Buha.
On je istakao da je Senat Republike Srpske sugerisao da se rukovodstva Srpske i Srbije sastanu i da u jednom ozbiljnom razgovoru razmotre situaciju u vezi sa Krimom s obzirom na Republiku Srpsku i Srbiju.
"Srbija se toliko `zahuktala` u tim evropskim ambicijama da se plašimo da će neke stvari biti prelomljene preko koljena. Kada je riječ o evropskim integracijama i samoj Evropi, stav je Senata da evropski standardi moraju biti stopljeni sa srpskim potrebama, vrijednostima i standardima", naglasio je Buha.
On je rekao da treba ići u evropske integracije samo u mjeri do koje srpski standardi ne bivaju poništeni zahtjevima od Evropske zajednice.
"Ako EU u neko doba krene, a čini mi se da je taj proces počeo, da se ponaša nasilnički da ona kaže šta je ovdje naš interes, mislimo da bi onda trebalo ozbiljno razmisliti ponovo o našem stavu", zaključio je Buha.
Formirati odbor vlade za saradnju sa Rusijom
Senat Republike Srpske podržao je dosadašnje aktivnosti Vlade i predsjednika Republike na jačanju odnosa sa Rusijom i zaključio da bi na nivou Vlade trebalo formirati zvanični odbor za ekonomsku, socijalnu i drugu saradnju sa ovom zemljom.
Član Senata Rajko Kuzmanović prenio je stav ove institucije da bez oslonca na Rusiju i Srbiju u okviru specijalnih i paralelnih veza nema ni ubrzanog napretka Republike Srpske i dosljedne primjene Dejtonskog sporazuma.
On je naveo da bi se u vezi sa stavovima o odnosima sa Rusijom trebalo dogovarati sa Srbijom u okviru specijalnih i paralelnih veza, ali ne preko granice koja bi išla na štetu teritorijalnog integriteta BiH.
„Riječ je o tome da se u slovenskim zemljama, a prije svega u Rusiji i Srbiji, proizvodi toliko istorije, da se ne može tako brzo konzumirati, pa je sve događaje čak i nemoguće definisati na način koji u tom momentu odgovara", rekao je Kuzmanović.
On je izrazio uvjerenje da će se permanentnim radom odnosi Republike Srpske i Rusije i dalje razvijati i da su oni na korist oba naraoda i da nisu protiv nikoga.
Senat je usvojio stav da se treba boriti za kulturu mira, saradnje i tolerancije.
Senator Jelena Guskova istakla je da je perspektiva razvoja Republike Srpske uz podršku Rusije.
Ona je navela da je na sjednici Senata bilo kritika ponašanja zvanične Moskve tokom 90-tih godina prošlog vijeka, kao i razmišljanja o perspektivi ruskog jezika u školama na Balkanu.
"Najvažnije je što je ovo pitanje postavljeno i što je o ovom diskutovano.Mi ćemo o njemu diskutovati i dalje, jer se sada često postavlja pitanje Evropa ili Rusija", rekla je Guskova.
Ona je dodala da je većina senatora izrazila stav o potrebi evropskih integracija, ali i odnosa sa Rusijom.