BEOGRAD, ZAGREB - I šesnaesta godišnjica od početka hrvatske vojne akcije "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske, obilježena je u četvrtak u Srbiji i Hrvatskoj suzama, odnosno slavljem.
Parastos ubijenim i nestalim u ovoj akciji, kojem je prisustvovao i Boris Tadić, predsjednik Srbije, služen je u četvrtak u crkvi svetog Marka u Beogradu. Nakon toga, porodice nestalih su položile vijence na spomen-ploču srpskim žrtvama u Tašmajdanskom parku.
Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana oružanih snaga, državne i gradske delegacije položile su u četvrtak na zagrebačkom groblju "Mirogoj" vijence poginulim hrvatskim vojnicima. Na današnjoj proslavi u Kninu, kojoj će prisustvovati hrvatski državni vrh, postrojiće se jedinice vojske i policije, a kako je najavljeno, prvi put će javnosti biti predstavljena i borbena jedinica EU u kojoj učestvuju i hrvatski vojnici.
"Hrvatska čak ni u procesu pridruživanja EU nije osjetila teret zahtjeva Evrope za rješavanje povratka Srba i njihove imovine, iako je prostor nekadašnje RS Krajine u akciji 'Oluja' etnički očišćen od Srba", upozorio je Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon polaganja vijenaca na groblju "Sveti Pantelija" u Banjaluci, čemu je prethodio parastos srpskim žrtvama stradalim tokom i poslije "Oluje" služen u hramu Svete trojice.
On je istakao da Hrvatska i danas snažno opstruiše povratak, a zadržane su i mnoge individualno podignute optužnice protiv Srba. Komentarišući izjavu Ive Josipovića, predsjednika Hrvatske, da je "Oluja" bila legalna i legitimna i da je ono loše što se dogodilo samo mala mrlja na tu akciju, Dodik je rekao da ta mrlja pripada hrvatskoj državi i da presuda o udruženom zločinačkom poduhvatu najbolje govori o toj akciji.
Naime, Haški tribunal je u aprilu ove godine osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 i Mladena Markača na 18 godina zatvora, dok je generala Ivana Čermaka oslobodio krivice za zločine tokom "Oluje".
Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije poginulih i zarobljenih vojnika i nestalih civila, napomenuo je da se na procesuiranju ratnih zločina gotovo ništa ne radi.
"Posebno su ostali nekažnjeni zločini sistematskog uništavanja naselja, onemogućavanja povratka i zločini počinjeni prema povratnicima", naveo je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.
Srđan Srećković, srpski ministar za dijasporu, rekao je da je ovo dan velike tuge i istorijskog sjećanja svakog pripadnika srpskog naroda.
"Mi taj zločin nikada nećemo i ne smemo zaboraviti, ali jesmo spremni za saradnju, pomirenje i objektivno sagledavanje prošlosti", naveo je Srećković.
Jovan Krkobabić, potpredsjednik Vlade Srbije, je rekao da su srpskim izbjeglicama koje žele da se vrate u Hrvatsku ugrožena elementarna prava i da je za rješenje njihovih problema neophodno aktivno učešće Hrvatske.
Oko 60.000 pripadnika domicilnog srpskog naroda i danas žive u izbjegličkom statusu, 16 godina nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja" na područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, bivših područja pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Pismo Kosorovoj
Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske uputili su otvoreno pismo Jadranki Kosor, premijerki Hrvatske, u kojem zahtijevaju sveobuhvatno, pravično i trajno rješenje brojnih problema prognanih Srba iz Hrvatske i građana Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u toj zemlji. U pismu, adresiranom i na Slobodana Uzelca, potpredsjednika hrvatske vlade iz reda Srba, izražavaju žaljenje zbog toga što nije podržan zahtjev da Sabor usvoji deklaraciju o poštovanju prava prognanih Srba iz Hrvatske.
Crni podaci
Prema nekim podacima, s obzirom na to da nema preciznih podataka, u akciji "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila. Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.