BEOGRAD - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić "pljunuo je u prijateljski ispruženu ruku Srbije" i time još jednom pokazao lice fanatika i obesmislio priče o centralizaciji BiH, ocijenio je istoričar iz Beograda Predrag Marković.
U autorskom tekstu pod naslovom "Genijalnost doktora Harisa" u beogradskim "Večernjim novostima" Marković navodi da je akademska karijera Harisa Silajdžića, koji je doktorirao istoriju na prištinsom univerzitetu, "stidljivo prikazana" i da se ni u jednoj biografiji ne pominju godine završetka "raznih škola".
On je podsjetio da je Silajdžić studirao arapski jezik i islamistiku u Libiji u vrijeme kada je ona bila sinonim za islamski fundamentalizam, jer je, vjerovatno, dobio stipendiju u toj zemlji.
"Da je mogao da bira, vjerovatno bi izabrao Kairo ili neki drugi prestižan fakultet za islam", ocijenio je Marković.
On navodi da je Silajdžić, potom, na Kosovu doktorirao na albanskoj istoriji koju je tada studirao i Hašim Tači, u vrijeme kada je sarajevska katedra za istoriju bila veoma jaka.
Marković uočava da nigdje ne piše kada je Silajdžić doktorirao, ali da činjenica da je dio doktorata objavio tek 1991. godine u 46. godini ukazuje na to da se "dosta namučio da stekne zvanje na Prištinskom univerzitetu, poznatom po `visokim kriterijumima`".
"Dakle, čovek koji hoće da vlada multietničkom Bosnom, obrazovao se u zemlji ne baš čuvenoj po verskoj toleranciji, a u zrelim godinama završio je škole na Kosovu u vreme kada su katedre za albanologiju i istoriju upravo perjanice borbe protiv srpske i jugoslovenske države", navodi Marković.
On zaključuje da Silajdžić obrazovanjem nikako nije pripremljen da bude tolerantan lider "složenog BH mozaika".