BANJALUKA - Godinama građeni metalni silosi za skladištenje žita banjalučkog preduzeća "Žitoprodukt" biće sasječeni do posljednjeg i prodani u staro gvožđe da bi se namakao novac za kredit podignut prije desetak godina kod Nove banke.
Na skladištu `Eko fera`, jednog od brojnih otkupljivača starog željeza u Banjaluci, naći će se tone željeza i lima od 11 silosa.
Nekoliko radnika s alatom u rukama provelo je jučerašnji dan na jednom od silosa, vadeći iz njega sve što je željezno i limeno. Iako sječa silosa uveliko traje, niko, međutim, nema ni grube procjene koliko bi se željeza i lima iz njih moglo izvući i naplatiti.
`Željezo će biti prodato firmi 'Eko fer' iz Banjaluke, a novac će otići Novoj banci na osnovu hipoteke za kredit, koji firma nije uspjela vratiti. Na otplatu duga na ovaj način odlučili smo se jer silosi više ničemu ne služe`, rekao je Dragan Ivanković, direktor `Žitoprodukta`.
Pravdajući odluku za ovaj nesvakidašnji potez, Ivanković kaže da su stručnjaci zabranili upotrebu silosa za skladištenje.
`Vještaci su prošle godine obavili procjenu vrijednosti i težine silosa. S prvim radovima na uklanjanju silosa počeli smo u decembru`, rekao je Ivanković, navodeći da su saglasnost za sječu i prodaju silosa dobili i od predstavnika 25 odsto državnog kapitala u `Žitoproduktu`.
Tvrdeći da tu nema ništa sporno, Ljubo Kandić, predsjednik Upravnog odbora `Žitoprodukta` i predstavnik državnog kapitala u tom preduzeću, kaže da su silosi odavno izgubili svaku namjenu i da ih je najpametnije isjeći i prodati u staro gvožđe.
`Sve je ovdje transparentno, što se može vidjeti i iz dokumentacije u 'Žitoproduktu'`, rekao je Kandić.
Za vjerovatno jedinu ovakvu odluku u BiH, međutim, nisu čuli svi koji u `Žitoproduktu` imaju kapital. Među njima su i predstavnici `Balkan investment fonda`, čijih 18 odsto kapitala u Upravnom odboru `Žitoprodukta` zastupaju dva člana.
`Prvi put čujemo za sječu i prodaju silosa. Ne znamo ni kada je ta odluka donesena jer sjednica Upravnog odbora nije bilo u 2006. godini`, kaže Milan Odžaković, pravnik u `Balkan investment fondu` - drugom najvećem akcionaru u nekada uspješnom prehrambenom kolektivu.
Ni u Fondu PIO RS, koji u `Žitoproduktu` ima treći po veličini paket akcija (8,4 odsto), ne znaju ništa o prodaji silosa.
`Niko nas nije konsultovao. Provjerićemo o čemu se radi, s obzirom na to da mi kao jedan od vlasnika imamo interes`, rekao je Mladen Milić, pomoćnik direktora Fonda PIO za upravljanje kapitalom.
Jedan od 12 `Žitoproduktovih` silosa isječen je i prodan 2005. godine čime su namireni dugovi za radničke plate. Kako je došao na naplatu i kredit spasa nije bilo ni za preostalih 11 silosa iz kojih nikada više neće zamirisati žito.
Od perjanice do starog gvožđa
`Žitoprodukt` je osnovan 1950. godine i do početka rata odlično poslovao. Posljednjih godina ugasila se svaka nada da bi mogao isplivati i vratiti staru slavu i uspjeh na tržištu.
U svaki od 12 silosa, izrađenih od željezne konstrukcije obložene limom, moglo se uskladištiti 85 vagona žita. Godinama unazad silosi su zjapili prazni, a sada im je i definitivno došao kraj.