BiH

Simović član udruženja građana, a ne Ruske akademije nauka?

Simović član udruženja građana, a ne Ruske akademije nauka?
Simović član udruženja građana, a ne Ruske akademije nauka?
Glas Srpske

BANjALUKA - Iza bombastične vijesti da je Miodrag Simović, predsjednik Ustavnog suda BiH, postao ruski akademik, krije se, u stvari članstvo u običnom udruženju građana, koje u svojim redovima ima “naučnike” poput ekscentričnog arheologa amatera, autora tvrdnje o visočkim piramidama Semira Osmanagića.

Iako su mnogi mediji ovih dana bombardovali javnost tvrdnjama da je Simović postao član Ruske akademije nauka, jedne od najuglednijih naučnih institucija na svijetu, odlično obaviješteni izvori tvrde da on, u stvari, nikada nije ni primljen u Rusku akademiju, nego u jednu od “alternativnih” akademija, kakvih u Rusiji ima na stotine.

Ta saznanja “Glasu Srpske” potvrđena su i u Ruskoj akademiji nauka, koja u svijetu nauke važi za instituciju od velikog naučnog ugleda.

Službenici Akademije potvrdili su, naime, ono što se može saznati i pukom pretragom njihove internet prezentacije - Simović, naprosto, nije njihov član.

Među inostranim članovima, naime, pod slovom “S” nema niti jednog akademika sa prostora bivše Jugoslavije, osim čuvenog srpskog fizičara i osnivača Instituta “Vinča” Pavla Savića.

- Vjerovatno je riječ o nekoj drugoj akademiji. Znate, u Rusiji ima na stotine organizacija koje sebe nazivaju akademijama, ali nijedna od njih nema niti približan ugled - prenijeli su nam u Akademiji.

Prema saznanjima “Glasa Srpske”, Simović je, u stvari, primljen u organizaciju živopisnog naziva Sveruska društvena organizacija - “Ruska akademija prirodnih nauka”, koja se, kako se može pročitati u ruskoj štampi, često poistovjećuje sa “pravom” Akademijom, iako sa njom nema ništa zajedničko.

Istini za volju, među članovima ove akademije ima, zaista, i poznatih naučnika, ali bez obzira na to, u tamošnjoj naučnoj javnosti ne uživa gotovo nikakav ugled, baš kao ni desetine sličnih organizacija koje su u Rusiji devedesetih godina prošlog vijeka nicale kao gljive poslije kiše.

O kakvoj organizaciji se, u stvari, radi najbolje pokazuje podatak da je osnovana 1990. godine, u “zlatno” doba ruske tajkunizacije, kad su mnogi ruski novonastali bogataši, uz novac, poželjeli da sebi priušte i akademske titule.

Ilja Gorjačev, novinar “Ruskog kurira”, kaže za “Glas Srpske” da nikada u životu nije ni čuo da postoji ta akademija.

- U Rusiji ima samo jedna prava akademija nauka - Ruska akademija nauka, a pored nje i više priznatih akademija, specijalizovanih za određene oblasti, među kojima je najpoznatija ona medicinska. Pored njih, ima još na stotine organizacija koje se nazivaju “akademijama”, ali, po nepisanom pravilu, radi se o običnim nevladinim organizacijama. Mogu samo da pretpostavim da je takav slučaj i sa ovom - kaže Gorjanov.

Da je naučni kredibilitet te “akademije” više nego sporan, najbolje možda svjedoči podatak da je, rame uz rame sa Simovićem, jedan od inostranih članova te “akademije” i samozvani naučnik Semir Osmanagić koji se proslavio po potrazi za izmišljenim piramidama u Visokom, ali i po brojnim knjigama o vanzemaljcima. Sam Simović kaže da je “sasvim moguće da je član te akademije i Osmanagić, ali da je on, vjerovatno, član drugog odjeljenja”.
Simović

Miodrag Simović kaže da mu je Igor Leonidovič Trunov, moskovski advokat, predao sertifikat u kojem stoji da je primljen za inostranog člana Akademije prirodnih nauka, na osnovu odluke njihovog Predsjedništva, te da je zajedno s njim, u članstvo primljen i srpski pravnik Stanko Bejatović. - Znate, uvijek postoje osporavanja naučnog kredibiliteta akademija, kako u Rusiji, tako i kod nas - kaže Simović.

Najčitanije