BiH

Sjednica Parlamenta RS: Sutra nastavak o deklaraciji o genocidu

Sjednica Parlamenta RS: Sutra nastavak o deklaraciji o genocidu
Sjednica Parlamenta RS: Sutra nastavak o deklaraciji o genocidu

BANJALUKA – Narodna skupština RS usvojila je dnevni red i ujedno odbila prijedlog SDS-a da se na sjednici raspravlja o stavljanju van snage zaduženja od 300 miliona dolara, javlja novinar "Nezavisnih".

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je danas u Narodnoj skupštini RS da se povlačenje bilo kakvih finansijskih sredstava neće kretati izvan odluka koje je donijela ili bi trebalo da donese Narodna skupština.

Odgovarajući na poslaničko pitanje koje mu je upućeno tokom "Aktuelnog časa"  Tegeltija je rekao da je on potpisao ugovor o zaduženju Republike Srpske u iznosu od 300 miliona dolara, a na osnovu odluke Vlade Republike Srpske.

Dodao je da Vlada Srpske traži alternativne načine finansiranja zbog neuspjelih razgovora sa MMF-om.

Dragan Čavić, poslanik NDP-a, je rekao da je prihvatanje zaduženja bez odluke parlamenta krivično djelo, te da se ne može odobrenje o zaduženju tražiti naknadno.

Vukota Govedarica, šef Kluba SDS-a, je u ime predlagača istakao da to zaduženje krši Zakon o zaduženju, dugu i garancuijama jer, kako je istakao, jedino NS RS može odobriti zaduženje, a Vlada može eventualno uputiti prijedlog skupštini.

Osim ove tačke, sa dnevnog reda skinut Izvještaj o reviziji Zbirnog finansijskog izvještaja Ministarstva poljoprivrede.

Govoreći o preduzeću "Unis" Derventa, ministar finasija Zoran Tegeltija rekao je da Vlada Srpske nikada nije donosila odluku za emisiju obveznica, već je tu odluku donio kreditni odbor Investiciono-razvojne banke. Tegeltija je napomenuo da će u velikom broju plasmana, koji je imala IRB, sigurno biti i određenih kredita, pa i emisija obveznica, sa kojima će biti problema kad je riječ o naplati potraživanja.

Odgovarajući na pitanje o raspodjeli dodatnih sredstava za domove zdravlja u Srpskoj, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić podsjetio je da je prije dvije godine dogovoreno da Vlada i lokalne zajednice obezbijede dodatna sredstva za funkcionisanje domova zdravlja u Srpskoj.

On je rekao je da se novac uglavnom daje malim domovima zdravlja u rubnim opštinama.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić rekao je da je izgradnja nasipa na području Semberije planirana kroz projekat hitnih mjera za zaštitu od poplava područja Bijeljina, za koji su sredstva obezbijeđena iz Svjetske banke.

Ministar pravde Srpske Anton Kasipović rekao je da postoji mogućnost da od naredne godine bude otvoreno odjeljenja suda u Palama koje je predviđeno posljednjim izmjenama Zakona o sudovima Republike Srpske. On je dodao da bi odjeljenje suda trebalo da bude otvoreno na Pravnom fakultetu u Palama, prvenstveno zbog interesa građana i studenata.

Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš istakao je da problem smještaja raseljenih lica, koji su trenutno u Domu penzionera u Doboju, treba biti riješen putem Regionalnog projekta zatvaranja kolektivnih centara CEB dva, vrijednog 18 miliona evra. Čordaš je naglasio da je za korisnike u Doboju potrebno izgraditi pet stambenih jedinica i Dom penzionera dovesti u pristojno stanje.

Na  sjednici se razmatra 23 akta, među kojima je i Prijedlog zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, odlučio je Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske.

Sa dnevnog reda su na zahtjev pojedinih skupštinskih odbora povučeni zbirni revizorski finansijski izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za prošlu godinu i prijedlog zaključka, kojim se konstatuje da gradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku `Sutjeska` nije od javnog i opšteg interesa za Republiku Srpsku.

Sa dnevnog reda povučen je i Nacrt strategije razvoja obrazovanja od 2015. do 2020. godine.

Narodna skupština RS odbila je ranije danas prijedlog SDS-a da se na sjednici raspravlja o stavljanju van snage zaduženja od 300 miliona dolara.

Narodna skupština Republike Srpske na sedmoj redovnoj sjednici razmatraće 23 akta, među kojima je i Prijedlog zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, odlučio je danas Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić podsjetio je da je ranije bilo predviđeno da na ovoj sjednici bude razmatrano 26 akata.

Poslanik Dragan Čavić rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je zločin genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj po svojim razmjerama ravan holokaustu koji je nacistička Njemačka izvršila nad Jevrejima. Obrazlažući Prijedlog deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata i potrebu da dokument bude usvojen, Čavić je kao predlagač rekao da se na ovaj način vraća dio duga članovima naših porodica, sunarodnika, prijatelja i sugrađana koji su strašno postradali od Nezavisne Države Hrvatske prije više od 70 godina.

"U Srpskoj gotovo da nema kraja iz kojeg dolaze narodni poslanici, a koji nije natopljen krvlju žrtava koje su satirane samo zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti ili ideologije i opredjeljenja", naveo je Čavić.

On je naglasio da zločin koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima ima sve elemente genocida, a po metodama ubistava i broju žrtava ulazi u red najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji svijeta.

U obrazloženju prijedloga deklaracije navodi se da će dokument dati nemjerljiv doprinos ispravljanju istorijske nepravde, da se pogrom koji je počinila ustaška Nezavisna Država Hrvatska konačno počne zvanično kvalifikovati kao genocid u skladu sa Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida koju je usvojila Generalna skupština UN 9. decembra 1948. godine.

"Ova deklaracija ne predstavlja akt ugrožavanja bilo kakvog subjektiviteta današnje Hrvatske i jedina njena namjena jeste da upozori svijet da se zločin genocida ne može izbrisati iz istorije, kao ni iz sjećanja, a zaborav, negacija i prikrivanje počinjenog genocida koje je praktikovala vlast SFRJ radi afirmacije takozvanog `bratstva i jedinstva` među bivšim jugoslovenskim narodima nije doprinijela njihovom istorijskom pomirenju", nevedeno je u obrazloženju.

U obrazloženju se dodaje da je deklaracija akt opredjeljenja Narodne skupštine Republike Srpske da se u suočavanju sa teškim teretom ratne prošlosti iz prošlog vijeka pokrene afirmacija istine o genocidu koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska nad Srbima, Jevrejima i Romima koji su sistematično likvidirani masovnim pogromima samo zbog njihove etničke i religijske različitosti.

U deklaraciji Narodna skupština Republike Srpske zaključuje: da su zločini ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj smišljen i planiran genocid, da je prilikom provođenja ovog genocida samo u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma i neistomišljenika mučeno, pljačkano, silovano i potom ubijeno od Nezavisne Države Hrvatske 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i 80.000 Roma.

U tekstu deklaracije navodi se i da je Nezvisna Država Hrvatska bila jedina zemlja tokom Drugog svjetskog rata u kojoj su postojali koncentracioni logori za istrebljenje djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Uštici, Jablancu, Jastrebarskom, Rijeci kod Jastrebarskog, Gornjoj Rijeci kod Križevaca i Lobogradu i da je u njima, prema nepotpunim istraživanjima, stradalo 42.791 srpsko dijete, 5.737 romske djece i 3.710 jevrejske djece.

U tekstu deklaracije konstatuje se da je zločin genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj po svojim razmjerama ravan holokaustu koji je nacistička NJemačka izvršila nad Jevrejima, te da je tokom provođenja ovog genocida veliki broj Srba bio prinuđen da, zarad spasa golog života, promijeni nacionalni i duhovno-istorijski identitet i da se odrekne svoje pravoslavne vjere i pod prisilom i smrtnom prijetnjom prihvati katolicizam.

Narodna skupština Republike Srpske deklaracijom zahtijeva da Hrvatska, kao država hrvatskog naroda, odlukom svojih najviših organa, prihvati istorijsku i svaku drugu odgovornost za genocid Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima,Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

Parlament Srpske zahtijeva da se na dostojan način obilježe i obezbijede sva mjesta zločina i čuva uspomena na njegove mnogobrojne žrtve, da se u cjelini sačuva i održava, kao spomenik žrtvama, jasenovački kompleks koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma, te da se utvrdi i sprovede program zaštite i uređenja Spomen područja Donja Gradina.

Deklaracija predviđa da se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji odredi isti dan u znak sjećanja na žrtve genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - Srbe, Jevreje i Rome, te da se u razumnom roku isplati pravična odšteta žrtvama ovog genocida i njihovim potomcima od strane Hrvatske.

"Narodna skupština Republike Srpske očekuje da međunarodna javnost, posebno države antifašističke koalicije Drugog svjetskog rata, podrže ovu deklaraciju kako bi ona, nakon 70 godina čekanja, ugledala svjetlost dana", navedeno je u tekstu deklaracije.

Predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" Dušan Bastašić istakao je da je usvajanje deklaracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske o genocidu Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ nad Srbima, Jevrejima i Romima važno zbog naših predaka i potomaka.

"Glasanjem za ovu deklaraciju pokazaćemo odnos prema našim precima i brigu prema potomcima", rekao je Bastašić, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine Srpske koji razmatraju Prijedlog deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

Govoreći o NDH, Bastašić je podsjetio da je to bila država monstruma za koju i danas neki kažu takozvana, a nikako nije bila takozvana, već država u svom punom kapacitetu, sa izvršnom, sudskom i zakonodavnom vlasti koja je imala vladu, vojsku, policiju i blagoslov od Vatikana.

"To je država koja je odmah po uspostavljanju 1941. godine nizom zakonskih odredaba ozakonila zločin i počela da ga provodi na cijeloj teritoriji. NDH je uspostavila logorske komplekse na nekoliko mjesta i počela sa fizičkim eliminacijama i protjerivanjem", rekao je Bastašić.

On je dodao da se u dnevno-političkim temama i u formalnim obilježavanjima stradanja gubi iz vida koliku su Srbi žrtvu podnijeli kao narod.

Pošto je većina žrtava, tvrdi Bastašić, bila u punom reproduktivnom dobu, mnogo djece, mnogo mladića i djevojaka, izgubljen je i ogroman dio biološkog korpusa.

Bastašić je naglasio da Udruženje "Jadovno 1941" radi na objelodanjivanju istine, ne samo na području Jadovna, nego na svim stratištima NDH.

"Naš narod ne zna elementarne istorijske činjenice, ne samo o stradanju u Drugom svjetskom ratu, nego i u 20. vijeku. U udžbenicima istorije za srednje škole u Republici Srpskoj nema pojma Donja Gradina, za to područje piše `desna strana Save`, što je nedopustivo", smatra Bastašić.

Prema njegovim riječima, stratišta van granica Republike Srpske za nas kao da ne postoje.

"Malo ko zna da je u jednoj noći na ostrvu Pag ubijeno 500 Banjalučana. Potpuno zaboravljamo Jasenovac sa hrvatske strane, a zašto ne bismo obilježavali i dan kad je Jasenovac počeo da radi - 20. avgusta 1941. godine, a ne samo dan proboja logoraša", napomenuo je Bastašić.

On je dodao da smo kao civilizacijski obrazac ponašanja prihvatili da jame budu grobovi, te da ništa nismo radili na tome da žrtve dostojno sahranimo.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da se moglo i može uraditi više u vezi sa kompleksom Donja Gradina, koji je bila u sistemu koncentracionih logora Nezavisne Države Hrvatske, iako su institucije Srpske posljednjih godina dosta radile na tome.

Kasipović je podsjetio da je kao ministar prosvjete i kulture Republike Srpske radio na uknjižavanju Donje Gradine na Republiku Srpsku, te da je mnogo urađeno i u oblasti obrazovanja, ali i filmskoj industriji, iako je moguće više.

"Jedina odbrana od zločina jeste suočavanje sa zločinom u njegovoj punoj razmjeri i dimenziji koja je normalnom ljudskom umu neshvatljiva, neprihvatljiva i nakon toliko decenija, u svim svojim gabaritima nehumanog i zločinačkog, ne može stati u normalan ljudski um", rekao je Kasipović tokom rasprave o Prijedlogu deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

On je istakao da ova rasprava treba da rezultira novom energijom i pristupom u smislu kontinuiranog bavljenja ovim pitanjem, te poručio da će Vlada u potpunom institucionalnom okviru, sa više energije, raditi na ovim pitanjima.

"Pripadam narodu čiji su najgrđi izdanci načinili golem zločin. Pobjeda nad zločinom jeste da se s njim suočimo, pa naravno, prije svega, i u okviru naroda kojem pripadamo. Ne može se ćutanjem umanjiti zločin", rekao je Kasipović.

Samostalni poslanik Darko Banjac rekao je da, nažalost, mnogi danas ne znaju istorijske činjenice stradanja srpskog naroda u NDH, te da srpski narod ima "jaku nit oprosta", ali da se istina ne smije zaboraviti.

"Donja Gradina i Jasenovac, taj sistem koncentracionog logora Nezavisne Države Hrvatske, nije samo stradanje Srba iz Republike Srpske, Srbije i Hrvatske, već svih Srba bez obzira gdje se nalaze", rekao je Banjac u parlamentu Srpske.

On je istakao da tolika mržnja prema jednom narodu nikada nije postojala, te dodao da je vršeno sistemsko i ozakonjeno klanje i ubijanje srpskog naroda samo zato što pripadaju drugom narodu ili vjeri.

Poslanik Socijalističke partije Nedeljko Milaković rekao je da su zločine iz tog perioda prikrivali, ne samo muslimani i Hrvati, već i Srbi okrenuti ideji jugoslovenstva.

On je dodao da u bivšoj Jugoslaviji genocid nad Srbima nije smio biti pomenut da se ne bi zamjerili potomcima ustaša koji su činili nezapamćene zločine.

Milaković je naglasio da je ćutanje o zločinima novi zločin i da današnje generacije imaju obavezu da takva stradanja pamte.

On je rekao da zapadne zemlje zaboravljaju genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i danas nastoje Srbe da proglase genocidnim narodom.

Poslanik PDP-a Perica Bundalo rekao je da srpski narod još nije svjestan da je doživio genocid u Drugom svjetskom ratu, jer je u bivšoj Jugoslaviji i sam skrivao te zločine.

On smatra da je zato važno da Narodna skupština da stav o onome što je odavno jasno, te da će to biti doprinos istorijskoj pravdi, jer zločin genocida ne može nikada zastarjeti.

Samostalni poslanik Ilija Stevančević rekao je da bi se usvajanjem deklaracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata, potvrdile istina i istorijske činjenice.

"Tačan broj žrtava ni do danas nije utvrđen i kreće se od 40.000 do 1.100.000, zavisno od toga ko ih iznosi. Bez obzira koju od cifara prihvatili, ona je dovoljna za donošenje deklaracije", istakao je Stevančević.

Šef Kluba poslanika DNS-a Spomenka Stevanović istakla je da je suočavanje sa prošlošću neophodno za budućnost i suživot na ovim prostorima.

"Narod koji ne poštuje svoju prošlost, nema ni budućnost", rekla je Stevanovićeva i dodala da se to odnosi na sve narode na ovim prostorima.

Šef Kluba poslanika Socijalističke partije Slobodan Protić rekao je da će poslanički klub ove partije podržati usvajanje deklaracije, ističući da se na taj način institucionalno, politički i ljudski, vraća dug prema stradalima.

On je naglasio da srpski narod gubitke koje je imao zbog genocida NDH nikada neće nadoknaditi, ali da nikad nije učen da mrzi i da se sveti.

Poslanik Stranke Napredna Srpska Goran Đorđić rekao je da je najveća nesreća za jedan narod da zaboravi svoje žrtve, dodajući da se usvajanjem deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata, stradali i institucionalno čuvaju od zaborava.

On je dodao da je konkretno opština Gradiška tokom Drugog svjetskog rata izgubila 37 odsto tadašnjeg stanovništva, a njegovo rodno selo Donji Podgradci ni danas nije nadoknadilo broj stanovnika iz 1941. godine.

Poslanik SNSD-a Drago Tadić rekao je da su na području opštine Prijedor za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske kompletne porodice ubijane, a nakon toga mnoga prezimena gotovo su nestala sa tog područja.

"S naše strane i danas se spominje broj od 700.000 stradalih u Jasenovcu, dok, nažalost, iz Hrvatske dolaze podaci o nekoliko desetina hiljada stradalih", rekao je Tadić, dodajući da stradanje u Jasenovcu ne smije biti zaboravljeno.

On je naveo da sve nadležne institucije treba da ulože maksimalne napore da se obilježe sva stratišta, da se izgrade i urede spomen-obilježja, a naredna pokoljenja nauče šta je sloboda i koja je žrtva podnesena za tu slobodu.

"Treba da znamo kolike smo žrtve podnijeli, da oprostimo, ali ne i da zaboravimo", istakao je Tadić.

Poslanik SRS Republike Srpske Milanko Mihajilica istakao je da deklaraciju o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima u Drugom svjetskom ratu treba uputiti parlamentima evropskih zemalja i Evropskom parlamentu kako bi zvanično bili upoznati o onom što djelimično znaju ili ne žele da znaju.

Mihajilica kaže da će usvajanjem ove deklaracije Narodna skupština donijeti politički akt, što niko u regionu do sada nije uradio.

"Postoji mnogo razloga zbog kojih je došlo do tako velikog stradanja Srba u dva svjetska rata i ratovima devedesetih godina. Bilo je to zbog srpske lakomislenosti i zaboravnosti, zbog spleta političkih okolnosti, odnosa međunarodnih snaga i uticaja velikih sila", rekao je Mihajilica.

"Ne smijemo nikada zaboraviti šta se dešavalo, ne samo u Jasenovcu, nego u brojnim drugim stratištima u kojima su na zvjerski način ubijene stotine i hiljade Srba. Republika Srpska, Vlada i institucije Srpske, intelektualci i građani treba da urade sve da se ovo stradanje nikada ne ponovi", poručio je Mihajilica.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić smatra da se nedovoljno govori o ulozi muslimana tokom dešavanja u Drugom svjetskom ratu, koji su takođe pružili otpor režimu Nezavisne Države Hrvatske.

"Našao sam muslimansku rezoluciju iz 1941. godine o kojoj se nije pričalo, niti se učilo u školama. O herojskoj borbi bosanskih muslimana ni riječi se nije reklo, a to nije bilo prvi put da su Bošnjaci pokazivali brigu za svoje komšije", rekao je Bratić tokom rasprave u Narodnoj skupštini Srpske o Prijedlogu deklaracije o genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

On je dodao da je muslimanska rezolucija jedan od najsvjetlijih primjera hrabrosti, građanske tolerancije i otpora fašizmu.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je današnji rad sjednice koja će biti nastavljena sutra raspravom o Prijedlogu deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

Poslanici bi sutra trebalo da se izjašnjavaju o apsolviranim tačkama dnevnog reda.

Nastavak sjednice zakazan je za 10.00 časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije