Slavko Subotić, direktor Inspektorata RS, tvrdi da neki pekari pokušavaju prevariti državu i potrošače kad, umjesto propisanih vrsta brašna, čije su cijene pod kontrolom nadležnih, pokušavaju praviti hljeb od vrsta brašna kakve naši propisi ne poznaju. Time su, u stvari, poskupjeli, bez toga da im je neko to odobrio.
`Na djelu je perfidni pokušaj izbjegavanja zakonske regulative`, kaže Subotić, nakon što su neki pekari, po njihovim informacijama, umjesto brašna tipa 500 i 850 hljeb počeli da prave od drugih vrsta brašna, čije cijene nisu ograničene.
Međutim, tih vrsta brašna, koje su se u posljednje vrijeme pojavile na tržištu, kaže Subotić, nema nigdje u našim pravilnicima i njihova prodaja je samim tim nezakonita.
`Pažljivo pratimo šta se dešava na tržištu hljeba. Ipak, taj problem smo počeli da rješavamo. Pošto je brašno tipa 500 i 850 obuhvaćeno kontrolom cijena, odnosno ne može poskupjeti bez odobrenja lokalnih zajednica, pekari i uvoznici su se dosjetili i počeli da proizvode brašno kojeg nema u našem pravilniku. To su brašna tipa 550 i 710. Istina, to brašno je uvršteno u pravilnike nekih okolnih zemalja, poput Hrvatske. Pokrenuli smo ozbiljne kontrole i proizvođačima jasno kazali da ne mogu praviti proizvode od brašna kojeg nema u našem pravilniku`, kaže Subotić.
NN: Da li se to poštuje na terenu?
SUBOTIĆ: Pekari se moraju vratiti na proizvodnju brašna tip 500 i 850, a to se, uglavnom, i desilo. Činjenica je, ipak, da je izuzetno mala razlika između ovih tipova brašna - onog kojeg su dužni da proizvode i onog kojeg su počeli da prodaju. Ključ svega je što ta dva tipa brašna nisu obuhvaćena kontrolom cijena.
NN: To djeluje kao prevara?
SUBOTIĆ: To je perfidni oblik izlaska iz zakonske regulative. Istina, pekari su se vratili na proizvodnju brašna tipa 500 i 850, ali sada je na djelu drugi scenario. Dobili smo informacije o tome da oni namjeravaju obustaviti uvoz brašna. Ne znam zaista koliko su tačne informacije, ali mi smo odmah obavijestili resorno ministarstvo da postoje takve indicije.
NN: Šta oni mogu uraditi?
SUBOTIĆ: Zavod za cijene, resorna ministarstva i lokalne zajednice moraju pratiti kretanja na tržištu. Oni mogu, ukoliko postoji realna potreba, povećati cijene ili nekim drugim mjerama Vlade rješavati problem.
NN: Kao da se pravdate da su vam vezane ruke?
SUBOTIĆ: Nisu nam vezane ruke, nego mi radimo onoliko koliko nam je zakon dozvolio. Jednostavno, oni ne mogu da prodaju svoje proizvode po višim cijenama ukoliko nemaju dozvolu za poskupljenje. Tu su stvari čiste. Problem je, istina, nastao kod marži jer pekari smatraju da su cijene nerealne i da ne mogu proizvoditi hljeb po tim cijenama. Ako je to tačno, neko to mora da analizira. Na nama je samo da provodimo propise i mi svoj posao nastavljemo da radimo. U zadnjim kontrolama ispostavilo se u oko 15 odsto slučajeva da su pekari prodavali svoje proizvode po višim cijenama, uprkos tome što nisu imali saglasnost za poskupljenje. Sa našeg stanovišta situacija nije problematična jer oni, manje-više, poštuju zakon i mi situaciju držimo pod kontrolom. Ipak, mi ozbiljno namjeravamo da riješimo probleme prodaje tipova brašna, koji su nelegalni, prema našim propisima. Istina, oni sada zvanično ne prikazuju prodaju brašna tih tipova, ali nemaju saglasnosti za njihovu prodaju. Mi im zabranjujemo i uvoz i prodaju tih tipova brašna.
Milioni od kazni
Inspektorat RS je za godinu i po, otkako je većina inspekcijskih službi ujedinjena u jedinstvenu instituciju, oduzeo raznih roba u vrijednosti od 3,4 miliona i zabranio promet roba vrijednih osam miliona, istakao je Slavko Subotić, direktor Inspektorata.
On je rekao da je u ovoj godini samo Tržišna inspekcija naplatila kazni u vrijednosti od 1,2 miliona, ističući, ipak, da njihov cilj nije kažnjavanje već preventivno djelovanje. Takvo djelovanje se, kaže, pogotovo osjetilo na tržištu rada, gdje je, kako tvrdi, sve manje radnika na crno.