BiH

Služen parastos srpskim žrtavama ustaških zločina u Srebrenici

Služen parastos srpskim žrtavama ustaških zločina u Srebrenici
Foto: Srna | Služen parastos srpskim žrtavama ustaških zločina u Srebrenici

SREBRENICA - Služenjem parastosa kod spomen-krsta i kosturnice žrtvama ustaškog zločina, u Srebrenici je danas obilježeno 78 godina od svirepog ubistva 250 srpskih civila, koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana u obližnjim selima Zalazje i Vitlovci.

Parastos je služen kod spomen-krsta koji je nakon 76 godina podignut iznad kosturnice, čime je dostojno i adekvatno obilježeno mjesto gdje su sahranjeni dijelovi posmrtnih ostataka srpskih mučenika, koje su ustaše svirepo pobile samo zato što su bili Srbi, pravoslavci.

Prisutni su prislužili svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno je cvijeće kod krsta i spomen-ploče, koja je postavljena 2015. godine. Time je obilježeno 78 godina od zvjerskog pokolja civilnog srpskog stanovništva u Srebrenici i obližnjim selima Zalazje i Vitlovci.

Cvijeće su položili načelnici opštine Srebrenica Mladen Grujičić i Bratunca Srđan Rankić.

U spomen-kosturnici su, kako je napisano na nadgrobnoj ploči, zemni ostaci nekih žrtava koje su svirepo pobili pripadnici 29. bojne natporučnika Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini, počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i okoline ubivši 2.262 srpska civila, među kojima 430 djece.

Tačan broj nastradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen, ali je tadašnja komisija za obavljanje uviđaja identifikovala 229 leševa, a bio je veći broj onih koje nisu mogli prepoznati. Među ubijenima je bilo 80 djece.

Grujičić je rekao da se ne smiju zaboravljati žrtve, naglasivši da ova kosturnica i spomen-ploča pokazuju da su na prostoru Srebrenice Srbi stradali u kontinuitetu u svim ratovima, što je komunistički režim prikrivao.

On je naveo da to potvrđuje i činjenica da na ovoj kosturnici nema imena i prezimena žrtava čije se kosti u njoj nalaze, nego reljef na kome su prikazani Nijemci kako strijeljaju partizane, što nije istina, nego su ustaše ubijale nedužno srpsko stanovništvo, među kojima veliki broj djece.

"Ovdje se godinama govori o stradanju Bošnjaka u julu 1995. godine, a ova spomen-kosturnica i brojna spomen-obilježja u našoj opštini pokazuju da je počinjen genocid nad srpskim narodom u kontinuitetu u svim ratovima u 20. vijeku. Na ta stradanja treba podsjećati i ne dozvoliti da se falsifikuju istorijske činjenice", poručio je Grujičić.

 

On je istakao da Srbi poštuju tuđe žrtve, ali traže i da se poštuju žrtve iz srpskog naroda.

"Moramo poštovati i odavati dužnu poštu žrtvama da se opet zločin ne ponovi kao 1992. godine, što su počinili potomci ubica srpskih civila 1943. godine", rekao je Grujičić.

Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše tog dana, ranije je rekao Srni da odavanje počasti znači mnogo za žrtve i njihove porodice i da je potrebno da se istraže podaci i na kosturnicu, na kojoj nema imena i prezimena žrtava, ta imena upišu.

"Bošnjaci svoje žrtve identifikuju i ukopavaju sa imenima i prezimenima, a srpske žrtve su još bezimene na mnogim stratištima i to treba ispraviti", poručio je Nikolić.

Desanka Dragičević navodi da je u Zalazju ubijeno sedmoro članova porodice njenog svekra Tadije Dragičevića, koji se nalazio u zarobljeništvu u Njemačkoj i tako izbjegao ustaški pokolj.

Ona je precizirala da su zaklani i ubijeni Sekula, Vlajko, Radojka, Draginja, Dostana, Svetislav i Mlađen Dragičević iz jednog domaćinstva, a da su ubijeni i ostali članovi te familije, koje su ustaše zatekle prilikom upada u ovo srpsko selo.

"Preživio je samo mali sin Rado u skutu zaklane majke, gdje ga je našla tetka, koja je došla na Zalazje čuvši za krvavi ustaški pir i tako nije ugašena 'kuća Dragičevića'", priča ova žena.

Prije nekoliko godina počelo je obilježavanje sjećanja na veliko srpsko stradanjae na Trojčindan 1943. godine u Srebrenici. Na taj način se hrišćanski odaje počast nevinim srpskim žrtvama služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih, što nije činjeno gotovo sedam decenija, niti je podsjećano i govoreno o tim žrtvama.

Komunistička vlast je zabranjivala i sankcionisala pominjanje tog zločina, a posebno imena žrtava, jer bi imena pokazala kom su narodu žrtve pripadale i zbog čega su pobijene.

Decenijama se govorilo da je riječ o spomen-kosturnici ubijenih antifašista, što nije odgovaralo istini, jer su ovdje ubijani ideološki neopredijeljeni civili koji su mirno živjeli u svojim kućama samo što su bili Srbi.

Ohrabreni činjenicom da za ove monstruozne masovne zločine nad srpskim civilima niko nije odgovarao i podsticani mržnjom počinilaca tih zločina njihovi potomci su u posljednjem, građanskom ratu u BiH, nastavili njihov "krvavi posao" i počinili mnoštvo sličnih masovnih pokolja nad pripadnicima srpskog naroda u selima oko Srebrenice i Bratunca.

Nažalost, za te zločine nad civilima, kao i za ovaj ustaški, niko nije odgovarao i zločinci žive slobodno, jer su im to omogućili Haški tribunal i pravosuđe BiH, čime su legalizovali masovna ubistva Srba, što je presedan u modernom pravosuđu.

Istoričar Draga Mastilović, predstavljajući prije dvije večeri zbornik dokumenata "Zločin genocida nad Srbima iz Srebrenice u Drugom svjetskom ratu", koji je priredila grupa istoričara, rekao je da su oni došli do ocjene da je nad Srbima u Srebreničkom srezu počinjen genocid jer je postojala jasna namjera potpunog istrebljenja srpskog stanovništva sa ovog prostora, što potvrđuje podatak da je ubijeno 430 djece, a to pokazuje da je namjera bila da Srbi biološki nestanu.

O trojčindanskom pokolju u Srebrenici postoje zapisnici sa vještačenja komisije koju je predvodio sudija Vejsil Hadžibegić, koja je izvršila ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka, te dokumentovala spisak pripadnika 29. bojne koji su počinili zločin, ali zločinci nisu procesuirani.

Mastilović je istakao da je zaključak tadašnjeg suda u Sarajevu u pokrenutom procesu za zločin nad srebreničkim Srbima na Trojčindan 1943. godine bio da se "slučaj prepušta zaboravu", što izgleda i danas rade sudovi kada je riječ o srpskim žrtvama u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru nekadašnje SFR Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije