BRATUNAC - Na gradskom groblju u Bratuncu danas je služen parastos za 3.267 srpskih vojnika i civila iz srednjeg Podrinja, koje su pripadnici muslimanskih snaga ubili u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Nakon parastosa, vijence su kod spomen-krsta u bratunačkom groblju položili Duško Ćetković, izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te delegacije vlada Srpske i Srbije, koje su predvodili premijer Srpske Željka Cvijanović i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin.
Vijence su položili i izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH, delegacije Narodne skupštine Srpske i srpskih predstavnika u institucijama BiH, Ambasade Rusije u BiH, OEBS-a, te zamjenik visokog predstavnika Urlike Hartman.
Kod spomen-krsta vijence su položile i delegacije Boračke organizacije Republike Srpske, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srpske, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Saveza logoraša, opština Bratunac i Srebrenica i brojne druge.
Služenjem parastosa počeo je centralni komemorativni skup povodom obilježavanja srpskog stradanja u srednjem Podrinju, koji organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Cvijanović : Nećemo odustati od traganja za pravdom
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da se pravda u BiH dijeli selektivno i naglasila da će sve institucije Srpske nastaviti da se bore za istinu o stradanju srpskog naroda u proteklom ratu, kao i da svi počinioci zločina budu jednako tretirani.
"Moramo da zadržimo pamćenje na događaje i odamo priznanje svima koji su poginuli u prethodnom ratu i dali dijelove tijela za Republiku Srpsku", rekla je Cvijanovićeva u Bratuncu, nakon pomena za 3.267 srpskih vojnika i civila iz srednjeg Podrinja stradalih u proteklom odbrambeno-otabdžinskom ratu.
Ona je istakla da je to dimenzija koja mora da ostane trajno u vlasništvu svih struktura Republike Srpske, a da je drugi zadatak traženje pravde za sve što je počinjeno.
"Polazimo od pretpostvake da jedan zločin ne može da bude drugačiji od drugog i da žrtva ne može biti drugačija od druge. Mi, nažalost, još tragamo i za domaćom i međunarodnom pravdom, ali nikako ne možemo do nje da dođemo", naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, sve institucije Republike Srpske nastaviće da se bore za pravdu i istinu i da svi počinioci zločina budu jednako tretirani, kao i sve žrtve.
"Postavlja se pitanje kako je moguće da su toliki zločini počinjeni nad Srbima ostali neprocesuirani ili su započeti procesi obustavljeni i nisu dobili epilog", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je poručila da će se pravda tražiti u svim institucijama koje su zadužene za taj proces.
"Sva politička i ljudska usta u Srpskoj treba da traže pravdu, ali i da ostanemo dovoljno dobri da poštujemo sve žrtve", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, neshvatljivo je da za tolike ljudske žrtve još niko nije odgovarao.
"Znali smo da će u ratu biti žrtava, ali smo bili naivni da vjerujemo da će sve žrtve rata biti jednako tretirane, da će pravda doći i da će za svako nedjelo biti vezano ime onoga ko je krivac", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je upitala kako je moguće da postoji žrtva i zločin, a da nema treće karike, odnosno počinioca.
Cvijanovićeva je istakla da se pravda dijeli selektivno i da se neće prestati sa traganjem za pravdom i u narednom periodu.
Ona je rekla da u Republici Srpskoj šta god da je urađeno za porodice poginulih i ratne invalide nikada ne može biti dovoljno, ali da je dobro što je Srpska stalno opredijeljena za realizaciju programa stambenog zbrinjavanja tih porodica i da se sa njenim razvojem i jačanjem poboljšava i položaj ovih kategorija.
Služenjem parastosa počeo je centralni komemorativni skup povodom obilježavanja srpskog stradanja u srednjem Podrinju, koji organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
U proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu na području srednjeg Podrinja, odnosno regije Birač, poginulo je 3.267 srpskih vojnika i civila.
Na Petrovdan 1992. godine u srebreničkim selima Zalazje i Sase, te u Biljači i Zagonima kod Bratunca ubijeno je 69 srpskih civila i vojnika, a 22 su zarobljena od kojih polovina još nije pronađena.
Najveće zločine muslimani iz Srebrenice tokom 1992. i 1993. godine počinili su u bratunačkim i srebreničkim selima Bjelovac, gdje je 14. decembra 1992. godine ubijeno 109 Srba, Skelanima gdje je 16. junaura 1993. godine ubijeno 69 Srba, te u Sasama, Biljači i Zalazju na Petrovdan 1992. godine.
U Podravanju 24. oktobra 1992. godine ubijeno je 57 Srba, dok je u Kravici na Božić 1993. godine na najmonstruozniji način masakrirano 49 srpskih civila.
Srpska sela najčešće su napadana na najveće pravoslavne praznike Đurđevdan, Tojčindan, Vidovdan, Petrovdan, Božić...
Za ubistva Srba srednjeg Podrinja, pretežno civila, među kojima je bilo
najviše žena, djece i staraca, još niko nije procesuiran, osim Nasera Orića, koji je u Haškom tribunalu bio osuđen na dvije godine zatvora, a zatim oslobođen.