SARAJEVO - Redovna novčana naknada za više od 800 nezaposlenih osoba umanjena je u Srednjobosanskom kantonu i sada će oni umjesto oko 300 KM primati po 240 KM mjesečno.
Josip Tolo, direktor Službe za zapošljavanje SBK, kaže da Služba nema novca da im naknadu isplati u punom iznosu.
Smanjenje novčanih naknada najavljuju i predstavnici većine kantonalnih službi za zapošljavanje u FBiH. Kažu da će tražiti pomoć od Zavoda za zapošljavanje FBiH. Ako tu pomoć ne dobiju bit će prisiljeni da krenu stopama Službe u SBK.
"Pravo na novčanu pomoć u martu su imale 863 osobe. Riječ je o ljudima koji su iz radnog odnosa došli na evidenciju nezaposlenih i po zakonu imaju pravo na redovnu novčanu naknadu. Zbog velikog priliva ovih osoba, ali i nepostojanja novca, novčanu naknadu ovim osobama umanjili smo za 20 odsto", objasnio je Tolo, dodavši da je novčana naknada u ovom kantonu prije umanjenja bila oko 300 KM.
"Posljednja dva mjeseca svi ovi ljudi primaju oko 240 KM. Prije nego što smo umanjili iznos novčane naknade tražili smo pomoć od Zavoda za zapošljavanje FBiH. Nisu nam pomogli s obrazloženjem da nemaju novca", kaže Tolo.
Očekuje da bi u maju situacija trebalo da bude normalizovana, odnosno da novčane naknade opet budu 300 KM.
Predstavnici službi za zapošljavanje Posavskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona kažu da redovne novčane naknade u ovim kantonima za mart još nisu ni isplaćene.
"Nemamo novca. Naš prihod u prošlom mjesecu ne može pokriti isplatu novčanih naknada, koje po osobi u prosjeku iznose oko 300 KM. Pravo na novčanu naknadu u ožujku je ostvarilo 250 osoba. Ako ne uspijemo naći rješenje s federalnim zavodom i Vladom Posavske župnije bit ćemo prisiljeni da umanjimo iznos naknada", rekao je Stipo Ivanković, direktor Službe u PK.
Identična je situacija i u Tuzlanskom kantonu, u kojem pravo na novčanu naknadu s biroa ima više od 1.000 osoba. I oni čekaju pomoć Zavoda za zapošljavanje FBiH.
Nihad Pašalić, direktor Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, kaže kako isplata novčanih naknada osobama koje su ostale bez posla zavisi od priliva sredstava.
"Zakon je tu jasan. Ako ne bude novca naknade ćemo morati smanjiti. U februaru smo imali 1.603 osobe koje su primale novčanu naknadu", istakao je Pašalić.
Ramo Sulić, iz Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona, kaže kako je na sjednici Upravnog odbora Službe već na dnevnom redu bila tačka smanjenja iznosa novčanih naknada.
"Ovo je prvi put od postojanja Službe da je u pitanju isplata redovnih novčanih nakada. Ovaj prijedlog skinuli smo s dnevnog reda UO službe, jer smo tražili pomoć od Zavoda za zapošljavanje FBiH", objasnio je Sulić, istakavši da su u USK u martu naknadu primile 1.064 osobe.
Nafija Hodo, direktorica Službe za zapošljavanje Bosanskopodrinjskog kantona, tvrdi da će biti prisiljeni da umanje iznos naknada ako bude nastavljen trend povećanja broja osoba koje ostvaruju pravo na nju.
Vahid Muharemović, direktor Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, ističe da u zakonskom roku ispunjavaju sve svoje obaveze kada je riječ o isplati redovnih novčanih naknada.
Odgovore od nadležnih u službama za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona nismo dobili.
Za naknade 300.000 KM
Finansijskim planom Zavoda za zapošljavanje FBiH za redovne novčane naknade predviđeno je 300.000 KM, saopćeno je iz Zavoda.
U saopćenju je navedeno kako Zavod kantonalnim službama za zapošljavanje u skladu sa zakonom može doznačiti nedostajući novac.
"U slučaju da je za novčane naknade potrebno više novca mogu uslijediti izmjene i dopune Finansijskog plana. U tom slučaju, u skladu sa zakonom, novac predviđen za aktivne politike zapošljavanja bit će preusmjeren za troškove materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba", saopćeno je iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.