SARAJEVO - Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) o statusu u vezi sa provođenjem mira u BiH.
On je u izvještaju, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine, naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa opštim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organizovanje izbora, ali su, kako kaže, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo finansiranje.
Šmit je istaka dva cilja za ovaj vremenski period:
- Garantovati da građani BiH mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantovano pravo na glasanje
- Osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora.
Prema izvještaju, Šmit je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve.
"Šmit je 7. juna donio paket odluka kojim se omogućava finansiranje opštih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opšte izbore održane 2. oktobra", saopšetno je iz OHR-a.
Kako se dodaje, u izvještaju se takođe objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse.
"Šmitova intervencija od 27. jula imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Ovom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionisati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje", navodi se u saopštenju OHR-a.
Šmit, takođe, u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH.
S obzirom, kako se navodi, na neuspjeh ovog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, Šmit je izvijestio o tome da je 2. oktobra donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH.
"Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora", ističe se u saopštenju.
Prema izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe.
"Vladajući SNSD je u Srpskoj stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika", navodi se u saopštenju.
Kada je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj.
"Stopa registrovane nezaposlenosti je blizu 30 odsto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 odsto. Zbog visoke inflacije, prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem", dodaje se u saopštenju.
S obzirom na političku situaciju, Šmit preporučuje povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme.
S tim u vezi, u izvještaju se navodi da EUFOR-ALTEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo u BiH i dalje neophodno.
Potrebno je uložiti napore da se dodatno ojača izborni proces
Uzimajući u obzir današnju odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom su potvrđeni konačni rezultati opštih izbora 2022. godine, Šmit je naglasio da se moraju poduzeti koraci kako bi se dodatno unaprijedio integritet izbornog procesa.
"Građani bi trebali imati povjerenja u pouzdanost izbornog sistema. Oni moraju biti sigurni da će se njihov glas računati i da će se njihov izbor poštovati", rekao je Šmit, dodavši da, kako bi se taj cilj postigao, glavni prioritet treba da bude suzbijanje izbornih prevara. Uvođenje elektronskih alata u izborni proces sljedeći je pravi korak na tom putu.
"Prošlo je vrijeme studija i preporuka. Dobro znamo šta je potrebno učiniti da se osigura integritet izbora. Pozivam sljedeći saziv parlamenta da na jednoj od svojih prvih sjednica donese potrebne mjere. Neophodno je i što brže djelovati kako bi se poboljšala situacija u vezi sa financiranjem i osobljem Centralne izborne komisije BiH. Nema potrebe za dalje čekanje da se donesu neophodne promjene", dodao je Šmit.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.