NJUJORK – OHR je potrebno zatvoriti, ali tek kada budu ispunjeni uslovi iz 5+2 agende, zaključeno je na sjednici Savjeta bezbjednosti (SB) UN-a posvećenoj pismu u kojem je Valentin Incko obavijestio UN da je dao ostavku na funkciju visokog predstavnika u BiH, a koja je održana u utorak kasno po našem vremenu u Njujorku na zahtjev Rusije.
Oko agende 5+2 nije bilo sporenja ni kod jednog predstavnika koji je govorio na sjednici, ali sporenja je bilo oko toga da li je Kristijan Šmit, novoimenovani visoki predstavnik, legitiman, obzirom da ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a.
Vasilij Nebenzja, ambasador Rusije u Savjetu bezbjednosti, optužio je Estoniju, zemlju predsjedavajuću Savjetom bezbjednosti, da su Inckovo pismo pokušali sakriti od članova Savjeta. On je sugerisao da je to učinjeno kako bi se pokušala izbjeći potvrda tog tijela u imenovanju Šmita.
"Rusija se kao član SB UN-a kategorički protivi potvrdi ovog imenovanja. Procedura koja je uspostavljena tokom svih proteklih godina je da se na transparentan i demokratski način predstavi više kandidata uz konsenzus bh. strane, a koji onda potvrdi SB. Ništa od ovog se nije desilo kod ovog imenovanja", rekao je Nebenzja.
Američki predstavnik je na ovo odgovorio da je na Konferenciji za implementaciju mira 1996. uspostavljena procedura imenovanja visokih predstavnika, gdje je usaglašeno da o tome odlučuje Savjet za provođenje mira (PIC) a ne UN, te da za imenovanje nije potrebna čak ni jednoglasna podrška u PIC-u.
"Sve zemlje u PIC-u izuzev Rusije su glasale za imenovanje gospodina Šmita", rekao je on.
Njegovu poziciju je potvrdio Ervil Le Kok, iz Odjeljenja za mirovne operacije UN-a, koji je rekao da UN nije član Savjeta za provođenje mira, niti je učestvovao u procesu izrada procedura za imenovanje visokih predstavnika.
Zanimljiva je bila pozicija predstavnika Kine, koji nije izrazio eksplicitno protivljenje imenovanju Šmita, već je rekao da je pri donošenju ovih odluka važno imati mišljenje svih strana, podsjetivši na Rezoluciju Narodne skupštine RS u martu ove godine, u kojem se RS protivi imenovanju Šmita.
"Kina je primila k znanju različitost procedure koja je primijenjena u imenovanju narednog visokog predstavnika", rekao je predstavnik te zemlje.
Najviše varnica sijevalo je između ruskog ambasadora i Bisere Turković, ministrice spoljnih poslova BiH, nakon njenog izlaganja u kojem je ustvrdila da se BiH protivi preuranjenom zatvaranju OHR-a.
"BiH ne može dovoljno naglasiti kolika je važnost visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekla je ona, na šta ju je ruski ambasador pitao da li je to istinski zvanična pozicija njene zemlje.
"Pitam vas to jer smo primili pismo Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (Milorad Dodik) u kojem smo obaviješteni da vaš stav nije usaglašen sa svim entitetima. Koliko mi razumijemo, Dejton zahtijeva da se u poziciji spoljne politike mora tražiti saglasnost svih entiteta. Ako to nije u ovom slučaju ispoštovano, onda ovo što ste rekli predstavlja samo vaše lično mišljenje", rekao je Nebenzja.
Turkovićeva je Nebenzju upitala da li on ima pismenu saglasnost ministra Sergeja Lavrova, ministra spoljnih poslova Rusije za njegovu poziciju u vezi s Šmitom, sugerišući, vjerovatno, na informacije da su Rusija i Njemačka na najvišem nivou usaglasile pozicije u vezi s imenovanjem Šmita.
Nebenzja je rekao da ne može pokazati pismo koje traži, ali da može pokazati pismo člana Predsjedništva BiH o tome da Turkovićeva nema saglasnost.
"Ali uvjeravam Vas da sam u potpunosti ovlašten od strane Vlade Rusije za ovo što govorim, i ovlašten sam od strane predsjednika Vladimira Putina. Možete biti apsolutno sigurni da su stavovi koje iznosim stavovi Ruske Federacije", rekao je Nebenzja.