ISTOČNO SARAJEVO - Istoričar Slobodan Šoja izrazio je duboko nezadovoljstvo i gnušanje zbog mogućnosti izgradnje spomenika Franji Ferdinandu u Sarajevu, ocjenjujući da bi takva odluka zatamnila ugled "slobodarskog duha" Sarajeva u svijetu, a narugala bi se i zdravom razumu.
Šoja je ocijenio u izjavi Srni da bi "spomenik Franji Ferdinadu postojano i nedvojbeno svjedočio o nepotrebnom moralnom posrnuću, zanemarivanju osjećanja drugih, veličanju podaništva i politikantskom silovanju istorije".
"O ovom pitanju, na žalost, ne vrijedi razgovarati racionalno, jer povod podizanju spomenika niti je racionalan, niti civilazacijski, već nacionalno-politički", rekao je Šoja, komentarišući odluku Ministarstva privrede Kantona Sarajevo do do kraja godine obezbijedi sredstva za izradu projekta za obnovu spomenika austrougarskom prestolonasljedniku.
On je istakao da pitanje podizanja spomenika Franji Ferdinandu u jednoj opštini nije opštinsko, nego državno pitanje.
Ovaj istoričar je podsjetio da se Sarajevo svih vjera i nacija 18. avgusta 1878. godine, uz brojne žrtve, herojski opiralo ulasku austro-ugarske vojske u ovaj grad.
Bijesan zbog srčanog otpora, glavnokomandujući te vojske, general Filipović, naredio je da se se iz vojne bolnice izbace napolje svi ranjeni ustanici.
Prije toga, austrijska vojska je, pod komandom feldmaršala Eugena Savojskog, ušla u Sarajevo oktobra 1697. i spalila ga, vrativši se, kako to piše sam Savojski, "s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, pobivši prije toga čitavu silu Turaka".
Međutim, austro-ugarska vojska, čiji je Franja Ferdinand bio vrhovni komandant do svoje smrti, najveće zlo nanijela je Sarajevu i BiH poslije 28. juna 1914. pa do kraja Prvog svjetskog rata, navodi Šoja.
"Bilo je to vrijeme strašnog pogroma, naročito Srba, bezakonja, hapšenja i ubistava po kratkom postupku i zato austro-ugarska vojska ne može biti smatrana drukčije nego okupatorska i neprijateljska", zaključio je on.
Čak i da je bio anđeo i svetac, konstatovao je Šoja, Franjo Ferdinand ne može imati spomenik u BiH, jer otkad postoji svijet nikad niko nije podigao spomenik okupatoru.
"Ako je bila tragikomična bruka kad je Oto Habsburški svojevremeno postao počasni građanin Sarajeva, ta je hartija barem ostala pohranjena negdje uz gomilu drugih u arhivu", istakao je on.
Šoja smatra da je ovo nova nesrećna slika podjela i tjeranje starog inata "koji nam ne da naprijed".
"Zato, u ime svih onih nebrojenih građana BiH koji su u periodu od 1914. do 1918. stradali od austro-ugarske sile, neki i bestijalno, molim sve one koji su sačuvali malo savjesti i državničke mudrosti da ne dozvole da inat u BiH ponovo bude jači od razuma", poručio je Šoja.
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo do kraja godine bi trebalo da obezbijedi do 30.000 KM za izradu idejnog i izvedbenog projekta za obnovu spomenika Francu Ferdinandu, austrougarskom prestolonasljedniku.