BANJALUKA - Prognoziranja u međunarodnim odnosima su nemoguća, pogotovo što je duži rok na koji se to radi, ali je činjenica da su ruski stručnjaci koji su načinili mapu "Nove Evrope" uzeli u obzir neke aktuelne tokove koji mogu da vode ka rekompoziciji Evrope i ono što je najbitnije jeste pitanje da li je to kretanje ka nekoj stabilnijoj Evropi nego što je ona sada, ocijenio je Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
U tom dokumentu, koji su sačinili ruski eksperti na osnovu analiza dokumenata američke CIA, ruske službe GRU i ekspertskih grupa na čijem se čelu nalaze Zbignjev Bžežinski i Samjuel Hantigton, navodi se da Evropu u narednih 20-ak godina čekaju velike promjene, pa će 2035. izgledati prilično drugačije nego danas.
Šolaja kaže da je činjenica da Evropska unija ima mnoge probleme, da je suočena s problemima u svom proširenju, ali je, ističe, još veća činjenica da je EU, za razliku od nekog dijela istočne Evrope i Evroazije, koji su smatrani nestabilnim, sada takođe postala nestabilna u smislu unutrašnje organizacije i da je lako moguća promjena granica.
"Ne samo da je Velika Britanija prihvatila referendum o nezavisnosti u Škotskoj, ne samo da su Katalonija i Baskija i još neke pokrajine u Španiji iznijele jak zahtjev za nezavisnost, tu su i pitanja Belgije, zatim unutrašnje kompozicije Francuske, a isto tako i Poljska je već stotinama godina rovita u svojoj unutrašnjoj organizaciji, tako da je mnogo otvorenih pitanja, koja na kraju krajeva mogu da dovedu i do jedne ovakve mape koja je sada prikazana i koja je jedna kombinacija predviđanja američkih i ruskih stručnjaka", kazao je Šolaja.
Kada je u pitanju predviđanje za BiH, kaže da je naša zemlja podijeljenja između triju civilizacija.
"Kao što je i sam Hantigton rekao, to je jedna zapadna, katoličko-protestanska, jedna istočna i jedna islamska. Činjenica je da BiH istorijski nikada nije bila u suštini država sa stabilnošću, odnosno uvijek je imala neki širi spoljni okvir. Isto tako je činjenica da je ona i sada vrlo nestabilna, tako da je iluzorno tražiti uporište u njenoj stabilnosti", smatra Šolaja.
Jedno je, naglašava, šta ko voli, a druga šta je realno.
"Činjenica je i da je čitav sukob u BiH počeo s pričom o njenoj rekompoziciji. A da li će ona opstati ili ne, to zaista neće zavisiti od BiH. Kako će izgledati cijeli ovaj prostor, zavisće od drugih igrača na političkoj sceni, a to su i susjedi i velike sile", tvrdi Šolaja.
Dodaje da je ova ideja "provokativna i pokazuje da su moguće prekompozicije i to će, sasvim sigurno, usmjeriti pažnju određenih igrača, prije svega u regionu", jer ne vjeruje da se zapadna Evropa "bavi tim pitanjem u toj mjeri".
Šolaja podsjeća da je sličnih prognoza već bilo, a naročito su učestale u posljednjih pet godina, kada se govori o jednoj potpuno novoj reorganizaciji Evrope, istina nešto drugačijoj od ove.
Govorilo se, podsjeća on, o nestanku država, izuzev Njemačke, koja bi se povećavala, a sada je prognoza ruskih eksperata "nešto sasvim drugačija".
"Činjenica je da su države u istoriji nastajale i nestajale i da, gotovo nijedna, u svom istorijskom razvoju nema ovakakav oblik", kazao je Šolaja.
Sada se govori o promjeni granica u samoj Evropi i ovo je, zaključuje, samo jedan u sklopu mogućih predviđanja.