SARAJEVO - Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, zatražio je od Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma bh. parlamenta da hitno budu usvojene izmjene zakona o ličnoj karti, te prebivalištu i boravištu državljana BiH.
Ova dva zakona Sorensen ocjenjuje kao vrlo značajne u oblasti bezbjednosti dokumenata, ali i za monitoring postvizne liberalizacije.
Zbog neslaganja poslanika iz FBiH i RS u Predstavničkom domu ovi zakoni su u proceduri već nekoliko mjeseci, pa su u međuvremenu vraćeni Savjetu ministara BiH kako bi eventualno bile urađene neke korekcije. Zakon o ličnoj karti podijelio je parlamentarce jer su poslanici iz RS u amandmanima tražili da u tom dokumentu bude naveden entitet i da se ravnopravno upotrebljava i ćirilično pismo. Kod Zakona o prebivalištu i boravištu poslanici iz SDA su se usprotivili dostavljanju dokumenata koja potvrđuju da lice živi na određenoj adresi, bilo kao vlasnik stana ili kao sustanar, odnosno podstanar.
Sorensen podsjeća da je BiH uradila mnogo u oblasti bezbjednosti dokumenata, te da treba nastaviti dalje sa uvođenjem biometrijskih ličnih karata u skladu sa najnovijim sigurnosnim zahtjevima i direktivama EU.
"Ukoliko BiH bude odgađala unapređenje sadašnje generacije ličnih karata, sljedeća prilika za uvođenje svih biometrijskih podataka biće moguća tek 2023. godine. Tada će postojeća generacija ličnih karata biti izrazito zastarjela i sigurnost dokumenata može biti izložena velikom riziku", upozorio je Sorensen.
Zbog opstrukcija bošnjačkih stranaka, prvenstveno SDA, izgubili smo pola godine za usvajanje tih zakona, kaže Pandurevićeva
Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma, nije se juče javljao na telefonske pozive, a Aleksandra Pandurević, zamjenik predsjedavajućeg ove komsije, kaže da je ovakvo pismo bilo očekivano.
"Ovo je pismo samo potvrdilo koliko se u Sarajevu zloupotrebljavaju evropski standardi i šta se sve krije iza toga. Nigdje u pismu šefa Delegacije EU ne stoji šta treba pisati na ličnoj karti, nego da ona mora biti biometrijska, a sve u cilju bezbjednosti", kazala je Pandurevićeva.
Sorensen u pismu podsjeća da je prebivalište u direktnoj vezi sa ličnim kartama, na osnovu kojih se obezbjeđuju razna socijalna, zdravstvena i obrazovna prava.
"Postojeći pravni okvir kojim je građanima BiH dozvoljeno da registruju prebivalište onako kako oni žele i gdje ne postoji učinkovit način kontrole je suboptimalan sistem i treba ga se što prije riješiti", napisao je Sorensen.
Pandurevićeva tvrdi da je Ministarstvo civilnih poslova kroz izmjene Zakona o prebivalištu obezbijedilo ovakve kontrole, ali da je Džaferović proces usporio zbog javne rasprave koju je organizovao.
"Sada ministar civilnih poslova Sredoje Nović treba da čita razne opservacije sa tih rasprava pa da priprema amandmane i šalje ih Savjetu ministara i parlamentu. Sve to jer će zakon onemogućiti prijavu na fiktivnoj adresi, što su zloupotrebljavali i razni teroristi. Zbog opstrukcija bošnjačkih stranaka, prvenstveno SDA, izgubili smo pola godine za usvajanje ovih zakona", smatra Pandurevićeva.
Milan Zjajić, pomoćnik ministra za državljanstva u Ministarstvu civilnih poslova BiH, kazao je ranije da su izmjene zakona usklađene sa evropskim standardima i otkloniće nedostatke postojećeg zakona.
Olakšice za građane
U novoj ličnoj karti građana BiH, čije bi izdavanje trebalo da počne početkom 2013. godine, naći će se i čip sa svim biometrijskim podacima koji postoje i u pasošu. Objašnjavajući poslanicima novine iz zakona Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH, kazao je da bi ugrađivanje tog čipa u ličnu kartu dodatno i maksimalno doprinijelo bezbjednosti dokumenta. Novina bi bila i elektronski potpis koji će biti dobrovoljan, što bi značilo da bi lična karta zamjenjivala svaku drugu karticu koju građanin ima. Lična karta mogla bi da se podigne poštanskim putem, čime bi građani uštedjeli i vrijeme i novac. Cijene nove lične karte nisu još utvrđene, a građani bi trebalo da budu oslobođeni plaćanja takse za ličnu kartu. Takođe, planirano je da se potvrde o prebivalištu mogu uzimati elektronskim putem, što bi olakšalo rad raznih institucija, ali i građana, te bi se znalo u kojoj lokalnoj zajednici lice koristi socijalnu ili zdravstvenu zaštitu.