Ono što sam ja uradio i Savjet ministara BiH u četvrtak je spasavanje obraza državi i liderima, kaže u intervjuu za "Nezavisne" predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić.
"To je spasavanje kredibiliteta BiH i onih ljudi koji će imati priliku da referišu u Briselu. Mislim da je to spasavanje kredibiliteta ljudi iz Brisela koji su nam dali šansu. Bila bi najveća katastrofa za građane BiH i za zemlju i entitete, da se nije pomjerio proces. Šta mislite da smo otišli u Brisel i da je komesar za proširenje odvojio jednu sobu i pozvao članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i lidere političkih stranaka i rekao: "Drago mi je da vas vidim, ali vi ste me slagali i sada se vratite u svoju zemlju i donesite odluku kakvu god hoćete." Dakle, prijetila nam je opasnost da imamo takav sastanak, a to bi bilo novo poniženje. Zato je veoma bitno da su po prvi put zakoni o reformi policije prihvaćeni u skladu sa pravilima i propisima i da idu u parlament BiH", kaže Špirić.
NN: Očekujete li da će ti zakoni dobiti podršku u parlamentu, ako nacrte nisu podržali svi ministri?
ŠPIRIĆ: U parlamentarnoj većini moramo obezbijediti progres BiH, da imamo većinu za zakon i što je moguće širi konsenzus o svemu. Ako nemamo apsolutni konsenzus, onda moramo imati dovoljan konsenzus koji obezbjeđuje prohod. Rukovodio sam se tim, a ne koja je stranka za, a koja je protiv. Vrlo je bitno da tu nema nacionalnog preglasavanja, a moj princip je bio da sačuvamo nivo dogovora Ekspertske radne grupe. Ekspertska radna grupa nije bila podijeljena nacionalno, nego je došlo do maksimalnog konsenzusa, a rezervu je pokazala SDA. Ta rezerva je i dalje ostala i ja je poštujem.
Mislim da sada treba učiniti sve da ono što je Mostarska deklaracija i što je Savjet ministara usvojio bude prihvaćeno i u parlamentu i time smo korak bliže Briselu. Sve druge rasprave, udaljavanje od Mostarske deklaracije, kako je glasao koji ministar, za mene su iracionalne. Bitno je da BiH ispunjava uslove prema Briselu. I zato izbjegavam rasprave ko je glasao za, a ko protiv. Mislim da je urađen najbolji mogući posao za sve u BiH, da se ne bi ljudi počeli igrati sa kredibilitetom države. Ako Brisel kaže da su ova dva zakona o policiji implementacija Mostarske deklaracije, šta onda znači stav pojedinca da oni to neće? Onda moraju da kažu građanima da su oni protiv evropskog puta BiH. Mislim da je urađen najbolji mogući posao za BiH.
NN: Dobili ste podršku Vlade SAD i OHR-a...
ŠPIRIĆ: Drago mi je za tu podršku, ali meni treba podrška građana BiH. Ta bi mi podrška bila mnogo draža, nego podrška američke ambasade i OHR-a. Zahvalan sam na toj podršci. Mislim da ljudi moraju da shvate da inat politika ne vodi nigdje. Parlament ima šansu da skrati proceduru i da usvoji ta dva zakonska projekta.
NN: Znači li to da Stranka za BiH ostaje na ovom kursu?
ŠPIRIĆ: Ja sam u razgovorima dobio obećanje da Stranka za BIH ostaje na liniji mostarskog dogovora i prijedloga zakona kojeg je Ekspertska radna grupa većinom usaglasila. Dio te većine je Stranka za BiH. Zato ja molim sve da podrže ovaj koncept, a ne da udaljavaju Stranku za BiH od toga.
NN: Postoji li parlamentarna većina dovoljna da podrži te zakone?
ŠPIRIĆ: Mi imamo parlamentarnu većinu za promjenu Ustava. Druga je stvar što se parlamentarna većina ne slaže. Mi se moramo boriti da partije sačuvaju svoj program, a da realizuju zajednički cilj, a to je članstvo u EU i NATO savez.
Mi smo u četvrtak uradili dvije najbitnije stvari, od kojih će zavisiti ocjena na Samitu NATO-a u Bukureštu da BiH dobije status koji danas imaju Hrvatska, Albanija i Makedonija. To je status intenzivnog dijaloga, a to je posljednja faza pred poziv za članstvo. To je ogroman iskorak.
Ponavljan, ja sam pristalica da izađemo iz inata. Ako smo realno i iskreno bili za reformu odbrane, onda ja ne vidim razloga za zatezanje, iako nijedan sporazum i zakon nije idealan. Između idealnog zakonodavstva i evroatlantskog puta BiH, ja sam za evroatlantski put. Zakoni će se mijenjati, dolaziće druge parlamentarne većine, novi izbori, to je smisao političkog života. Mi smo bili u jednoj fazi političkog zakivanja, nekada je ono dolazilo s jedne strane, a nekada s druge.
Mislim i da način na koji mediji promovišu sukob između SDA i Stranke za BiH je božja kazna za BiH. Zašto partije ne bi različito mislile? Moramo izaći iz sfere komunizma. Smisao političkog dijaloga je da postoje i razlike, ali da se obezbjeđuje progres državi. To je faza u koju mi moramo ući, a parlamentarna većina je dovoljno široka da može to obezbijediti.
NN: Ne bih se složio s Vama da mediji produbljuju krizu, jer je očit sukob Sulejmana Tihića i Harisa Silajdžića...
ŠPIRIĆ: Nikada nisam komentarisao medije i njihovo viđenje onoga što se dešava. Mislim da je počela neka iracionalna utakmica da se proglašava neuspjeh zemlje. Dakle, oni koji vole BiH će pokušati da se dogovorom o svim reformama sačuva, a ne da se razbije država. Tu ja vidim pozitivnu ulogu medija.
Evo, recimo, mi sada ulazimo u raspravu o platama. To je sistemski i najsloženiji zakon kojim će se Savjet ministara od Dejtona na ovamo baviti. Nije to zakon o rastu plata i nisu plate samo plate funkcionera, nego uvezivanje sistema i ima hiljadu i jedan način da se on napadne i hiljadu i jedan način da se on podrži. Mislim da će onaj ko želi da BiH napreduje podržati potrebu donošenja zakona i da se to što prije završi. Dakle, to je za mene pozitivan pristup, negativan pristup je da zakon još nije ni ušao u proceduru, a već se napada. Mora biti više pozitivnog pristupa, moramo proizvesti potrebnu dozu državnog patriotizma, a to je garancija da svi u toj državi uspijemo, entiteti, država i građani.
Dakle, bez te potrebne doze minimalnog zajedničkog državnog sadržioca mi ćemo biti u neuspjehu.
NN: Rekli ste u četvrtak da je sjednica Savjeta ministara bila najteža, ali i prekretnica u radu, te ste najavili set reformskih zakona. O čemu se radi?
ŠPIRIĆ: Ona je po meni prekretnica, ja bih volio da se ovaj kurs nastavi. Postoje dvije tačke koje znače kretanje BiH ka evroatlantskom putu, a jedna je značila pomjeranje vezano za reformu odbrane, a to je nacionalni plan i pokretna vojna imovina. Ako to dobro uradimo, shvatio sam da je to snažan podsticaj i za reforme koje vode ka EU.
Na drugoj strani, zakoni vezani za reformu policije, zakon o ponašanju pri elementarnim nepogodama, to je ostalo nezabilježeno, a takođe je jedan od bitnih zakona. Kada se desi katastrofa, poplava, požar i kada nemate zakona, onda su svi krivi. Dakle, to je bitan zakon, samo me čudi da nikome nije zapao za oko. Dakle, sve dileme i izazove koji su, po mom mišljenju, bili bitni a da naiđu na dobre ocjene Brisela i Vašingtona, ja sam to stavio na tu sjednicu. Zahvalan sam svima onima koji su shvatili da moramo sve bitne odluke pomjerati prema parlamentu. Biće još izazova, još onoga što BiH mora da uradi što će izazvati različite političke turbulencije, a to je i logično, to i jeste proces, to se zove evropski put, i to je proces promjena.
Nisu reforme stvar trenutka, da objave da je pobijedio Nikola Špirić na fudbalskoj utakmici 3:2, nego su procesi, a proces znači dnevno kretanje na tom putu. Zato je tražim pozitivnu klimu i energiju, jer vidjeli smo da je parafiranje sporazuma i dolazak Olija Rena stvorio sasvim drugačiju situaciju u BiH. Ljudi su tada govorili, jesmo li na ivici rata ili nismo, pa smo ponovo sastankom u Širokom Brijegu u izvjesnom smislu stvorili prostor za dekuražiranje onih koji misle da treba nastaviti ili ubrzati taj put.
Moramo izaći iz situacije da je susret ključnih lidera ove zemlje politički događaj. To je njihova obaveza dnevno da se čuju, dogovaraju i pomjeraju stvari. Sve dotle dok je događaj da su se lideri sastali u Širokom Brijegu, na Vlašiću, Kozari, Banjaluci, mislim da je to znak da BiH nije u dobroj situaciji.
NN: Očekujete li usvajanje budžeta BiH?
ŠPIRIĆ: Ja sam radio tri dana na tom, da bi se to desilo. To je jedna nevidljiva uloga predsjedavajućeg. Pozivao sam predsjednike klubova, poslanike, ljude koje ja cijenim i razgovarao s njima. Meni je žao što je Predsjedništvo uspjelo da raspe konsenzus koji je postigao Savjet ministara BiH. To nije mudra politička odluka. Mi se sada moramo ponovo vratiti tom izgrađenom konsensuzu. Ja čestitam poslanicima koji su dali doprinos, čestitam gospodinu Bakiru Izetbegoviću, koji su shvatili da je to način da dođemo do budžeta. Ako taj pristup bude prevladavao, ja vjerujem da ćemo vrlo brzo imati budžet institucija BiH.
Integrisati Balkan u EU
NN: Kako gledate na rješavanje statusa Kosova?
ŠPIRIĆ: Kosovo je težak problem. Sam način da se Kosovom bavi Amerika, ujedinjena Evropa, Rusija govori da je to složen problem. Imam osjećaj, dakle oni koji globalizuju svijet, moraju da saberu dobre i loše strane poteza koje žele da povuku na Kosovu. Mi u BiH doskora nismo imali pravo ni na strah, iako je to u našem komšiluku, mislim da se ljudi lagano trijezne i želim, prije svega, da se radujem jednom demokratskom raspletu razrješenja Kosova i da se traži dijalog i sporazum na relaciji Beograd - Priština. Ne znam hoće li pobijediti taj pristup.
Volio bih da se nađe rješenje koje Balkan integriše u Evropu i koje svima daje šansu da bude prosperitetan dio Evrope. Vidjećemo šta su oni koji globalizuju svijet pripremili kao rješenje.
Ne smije se zaustaviti BiH na evropskom putu
NN: Kada očekujete potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
ŠPIRIĆ: Ja očekujem da će Parlamentarna skupština BiH biti na visini zadataka i da će lideri ostati na principima koji su dogovoreni. Ako se to desi, očekujem prvi kvartal ove godine da će biti vrijeme u kojem ćemo potpisati sporazum, a to je sasvim novo vrijeme za BiH.
Ono što ja molim prijatelje BiH u Evropi, nemojte zaustaviti BiH 2008. godine, dozvolite da napravimo i nekoliko malih koraka koji će nas ohrabriti da idemo naprijed.