U Doboju postoji sprega između policije, tužilaštva, suda i kriminalizovane političke strukture, koji sve drže pod svojom kontrolom. Tvrdi to Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja, koji godinama dokumentuje desetine afera u kojima su, tvrdi, akteri isti kriminalna lokalna vlast, policija i pravosuđe.
`Rijetka suđenja za kriminal i pronevjere novca do kojih dođe dobijaju obilježja farse i završavaju skandaloznim preusdama. Osim privrednog kriminala još nijedan predmet ratnih zločina do danas nije procesuiran`, kaže Dejanović.
NN: Žalili ste se i na rad pripadnika Centra javne bezbjednosti Doboj?
DEJANOVIĆ: Dobojski Centar javne bezbjednosti zahtijeva hitne kadrovske i druge promjene. Ništa iz domena policije u Doboju nije urađeno, jer na ključnim pozicijama sjede ljudi koji su bili sitni kadrovi u policiji u vrijeme rata i odmah poslije njega.
NN: Koje su najveće nerasvijetljene afere u Doboju i ko je po Vašem mišljenju odgovoran za uništavanje državnih preduzeća?
DEJANOVIĆ: Zločin ravan ratnom, ako ne i veći, počinjen je u privredi. Za uništavanje desetak dobojskih preduzeća niko nije odgovarao, a nekoliko hiljada radnika je ostalo bez posla. Opljačkana su preduzeća `Bosnaprevoz`, `Dobojputevi`, `Bosanka`, Tvornica niskonaponske opreme, `Poljoremont`, `Omnikom`, `Izbor`, `Dobojpromet`. To je učinila lokalna vladajuća struktura.
NN: Kako komentarištete nedavnu presudu dobojskog suda kojom je Slavko Dragičević, direktor `Dobojputeva`, kojeg su tužili akcionari zbog duga u iznosu od oko tri miliona KM, oslobođen krivice?
DEJANOVIĆ: To potvđuje tvrdnje da je dobojski sud neefikasan. Dragičević je pred opšte izbore 2006. godine Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavio imovinu vrijednu milion i po KM, a prije deset godina nije imao ništa. On je ostavio bez posla nekoliko stotina radnika i uništio jednu od uspješnijih dobojskih firmi.
NN: Imajući u vidu Vaše tvrdnje, kakav ishod očekujete od procesa protiv načelnika opštine Obrena Petrovića?
DEJANOVIĆ: Mi smo dokaze o njegovom kriminalu predložili tužilaštvu. Taj predmet se vodi u Osnovnom sudu, ali jasno je da je tužilaštvo selektivnom metodom odabralo najlakše krivično djelo od nekoliko destina koje je počinio Petrović. Zato ne očekujem mnogo ni od ovog slučaja. Rezultat će biti ili nagodba, ili blaga kazna, ili čak oslobađajuća presuda.
NN: Centar za humanu politiku sprovodi projekat `Dekriminalizacija vlasti`. Dokle ste stigli u tom poslu?
DEJANOVIĆ: Na tom projektu radimo veoma uspješno jer imamo višegodišnje iskustvo u obavljanju monitoringa lokalne vlasti. U sklopu toga uočavamo određene probleme i djela koja imaju obilježja krivičnih. Ali, opet se vraćamo na isti problem, jer nakon svih naših aktivnosti i dokumentovanja krivičnih djela nema konkretnih rezultata pravosuđa. Mi smo zapravo uradili poslove koji su u nadležnosti dobojskog tužilaštva koje ne radi svoj posao. Ni poslije reforme pravosuđa u Doboju u radu tužilaštva i sudova nema ozbiljnijih rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije.
NN: Šta vidite kao ključni problem u nefunkcionisanju pravosuđa?
DEJANOVIĆ: Problem je u imenovanju sudija i tužilaca u posljednje četiri godine. To su bukvalno kadrovi koji su i prije radili na tim poslovima i koji su bili vezani za vladajuću političku strukturu 1991. i 1992. godine. Od njih se ne može očekivati veliki rezultat.
Zbog toga smo se Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH žalili na rad okružnog tužioca Izudina Berberovića. Takođe i tužilac Mladen Simić je zastupao optužnicu kada su dvojica načelnikovih saradnika Novak Radojčić i Dragan Đeranović postigli sramnu nagodbu sa sudom. Mislim da bi jedino Vlada RS mogla da riješi nagomilane probleme u Doboju. Takođe, izuzetno bi bilo važno da Glavna služba za reviziju javnog sektora izvrši reviziju poslovanja opštine Doboj.