Efikasno sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) uslov je da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za status kandidata za članstvo u EU, a da bi se to desilo neophodno je usklađivanje Ustava BiH sa presudom Suda za ljudska prava u Strazburu po predmetu "Sejdić i Finci" kako bi ovaj sporazum uopšte stupio na snagu.
U BiH je trenutno na snazi Privremeni SSP koji sadrži odredbe o liberalizaciji trgovine, prometa i regulisanje unutrašnjeg tržišta tj. konkurencije, državne pomoći intelektualnog i industrijskog vlasništva te javnih nabavki. Prednosti primjene SSP-a u odnosu na Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU i BiH koji je sada na snazi odnosi se na oblast kretanja radnika, pružanje usluga i kretanje kapitala.
"BiH je uradila dosta posla rješavajući pitanja i obaveze Privremenog SSP-a. Ostalo je još da se riješi pitanje presude 'Sejdić i Finci' kako bi on mogao stupiti na snagu, što je i prvi sljedeći korak na putu ka EU. Preuzimajući obaveze iz SSP-a do sada je riješeno mnogo toga, kao što je pitanje popisa stanovništva u BiH, donošenje Zakona o sistemu državne pomoći i drugo", kazao je Srđan Mazalica, član Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS.
Do sada je riješeno mnogo, kao što je pitanje popisa stanovništva u BiH te donošenje Zakona o sistemu državne pomoći, kazao Mazalica
Izvještaj o napretku BiH iz 2011. godine takođe je skrenuo pažnju vlastima u BiH na SSP u kojem se navodi da je "sprovođenje Privremenog SSP-a i dalje neujednačeno, posebno u pogledu različitih mjera koje su uvedene kako bi se zaštitilo domaće tržište. Zemlja krši privremeni sporazum zbog neusklađenosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i sa pravilima o državnoj pomoći".
Da je neophodno da SSP što prije stupi na snagu upozorio je i Štefan File, evropski komesar za proširenje, koji je tokom svoje nedavne posjete BiH rekao da očekuje da on bude u potpunosti sproveden.
"Tu prvenstveno mislim na sprovođenje presude u slučaju 'Sejdić i Finci' i na ustavne amandmane. Radi se o tome da je neophodno ispuniti ove preduslove i što se brže to desi - biće bolje za BiH, jer se nalazimo u situaciji da je ostatak regiona napravio veliki pomak u odnosu na BiH", kazao je tom prilikom File.
On je nekoliko puta isticao da je SSP važno pitanje za BiH jer će njegovo stupanje na snagu otvoriti nove strukture dijaloga i interakcije između EU i BiH.
Nakon što SSP stupi na snagu drugi korak biće da se osigura da zemlje članice EU mogu smatrati zahtjev za članstvo kredibilnim, a u tom smislu dostignuća u sprovođenju SSP-a će biti neophodna i zbog toga je potrebno Ustav BiH uskladiti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Treći korak, odnosno davanje statusa kandidata jeste da članice EU od Komisije traže da pripremi mišljenje, a mišljenje bi bilo formirano na tehničkom procesu pitanja i odgovora koji bi pokrivali područja kopenhagenških kriterijuma. U praksi to znači da nakon što BiH podnese kredibilnu kandidaturu Evropska komisija u BiH šalje upitnik sa nekoliko hiljada pitanja, a da bi bili u mogućnosti pružiti pouzdane podatke, odnosno odgovore na ta pitanja, BiH će morati sprovesti popis stanovništva.
Koliko je za BiH bitan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju govori i činjenica da je dosadašnjom njegovom primjenom, odnosno primjenom Privremenog SSP-a BiH u značajnoj mjeri uskladila svoje politike sa EU, prvenstveno kada je u pitanju trgovina i kretanje kapitala.
"Riješeno je dosta toga, ali nismo imali baš velike koristi od SSP-a i nismo na pravi način iskoristili njegovu primjenu prvenstveno kada je izvoz robe iz BiH u pitanju. Mnogo brže su padale carine na izvoz robe nego što je BiH ukidala carine prilikom uvoza robe iz EU", kazao je Mazalica.
Halid Genjac, predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, nedavno je istakao da je SSP jako značajan za BiH i njeno kretanje ka EU.
"Od dana stupanja na snagu treba uspostaviti odbor za SSP u kojem su predstavnici Evropske komisije i predstavnici BiH. Onda se uspostavlja parlamentarni odbor u kojem su predstavnici parlamenta BiH i Evropskog parlamenta i onda se na tim tijelima redovno po svakoj glavi sporazuma razmatra šta je urađeno, koja obaveza je ispunjena", kazao je Genjac.
On ističe da je SSP koncipiran tako da jednostavno tjera strukture države da realizuju ono što piše u SSP-u.
Inače, primjeri iz zemalja regiona pokazali su da je nakon potpisivanja SSP-a došlo do značajnijeg rasta stranih investicija jer se radi o ugovoru kojim se država obavezala da sprovodi brojne mjere kojima se unapređuje regulativa prije svega u oblasti ekonomije.
SSP ima četiri segmenta i to opšte principe, slobodno kretanje robe, ostale trgovinske odredbe i institucionalne opšte i završne odredbe. Opšti principi su rekapitulacija Evropskog partnerstva, a odnose se na poštovanje demokratskih principa, vladavine prava i tržišne ekonomije i ljudskih prava.
Slobodno kretanje robe definiše opšte opredjeljenje za liberalizacijom trgovinskih odnosa. Krajnji cilj je uspostavljanje zone slobodne trgovine gdje više neće biti carina, niti trgovinskih barijera, osim u specifičnim slučajevima i onim segmentima u kojima se ugovorne strane slože da je u pitanju strateški interes. BiH bi, prema SSP-u, trebalo da 1. januara 2013. godine uspostavi potpunu zonu slobodne trgovine sa EU. Dio ispunjavanja tih odredbi već vidimo u praksi jer su carine na mnoge proizvode porijeklom iz EU već ukinute, a dijelu je ukidanje u toku. Iako je to sada teško predvidjeti, za pretpostaviti je da će mnoge poljoprivredne grane u BiH biti pitanje strateškog interesa, pa na tu vrstu proizvoda koje uvozimo iz EU neće biti ukinute carine tako brzo kako bismo zaštitili našu ionako krhku poljoprivredu.
Stupanje na snagu SSP-a će otvoriti nove strukture dijaloga i interakcije između EU i BiH
Ostale trgovinske odredbe odnose se na tranzitni saobraćaj, ukidanje monopola, sprečavanje zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu i slično. S obzirom na to da je EU glavni trgovački partner BiH, ona ima velike koristi od pristupa EU tržištu, a nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma proširio se pristup proizvoda iz BiH u EU, a EU izvozu u BiH su dodijeljene trgovačke povlastice.
Prema izvještaju o napretku za 2011. godinu, trgovački deficit se smanjio za 4,8 odsto padom sa 27,8 odsto BDP-a u 2009. godini na 25,9 odsto u 2010. godini, što je doprinijelo poboljšanju tekućeg računa. Izvoz se nominalno povećao za 27,7 odsto, a uvoz za 10,2 odsto. Viškovi na računima usluga i prihoda su se smanjili za 8,6 odsto, dok se višak na računu tekućih transakcija povećao za 3,1 odsto potpomognut relativno slabim protokom doznaka.
Inače, SSP kao obavezujući sporazum predstavlja prvi ugovorni odnos između BiH i EU. Ovaj sporazum je prvi korak ka članstvu u EU i važi za jedan od najznačajnijih dokumenata kada su u pitanju evropske integracije jer iz njega proističe da će BiH sigurno biti članica EU ukoliko ispuni sve obaveze.
Potpisivanjem SSP-a BiH je ušla u fazu obaveznog usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, "acquis communautaireom", odnosno pravna tečevina EU.
Usklađivanje zakonodavstva jedne države s odredbama pravne tečevine EU predstavlja kompleksan i dugotrajan posao u procesu evropskih integracija zbog toga što se pravna tečevina EU stalno razvija i mijenja, u skladu s daljom nadgradnjom pravnog sistema EU.
Podsjećanja radi, BiH je završila ratifikaciju SSP-a u novembru 2008. godine nakon što su saglasnost dala oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom to je uradio 22. oktobra, a Dom naroda 27. istog mjeseca, a nakon toga Predsjedništvo BiH 6. novembra 2008. godine donijelo je Odluku o ratifikaciji SSP-a.
U skladu sa predviđenim procedurama u EU, Evropski parlament podržao je sklapanje SSP-a na plenarnom zasjedanju u Strazburu, održanom od 20. do 23. oktobra 2008. godine, te pozvao države članice da ga ratifikuju. Od 27 država članica EU Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je prva ratifikovala Estonija 11. septembra 2008, a posljednja zemlja koja je ratifikovala SSP bila je Francuska 10. februara 2011. godine. Za završetak kompletnog postupka preostala je odluka Vijeća EU, a da bi došlo do te odluke potrebno je da BiH uskladi Ustav BiH sa konvencijom o ljudskim pravima, odnosno da omogući kandidovanje za člana Predsjedništva BiH i pripadnicima nacionalnih manjina.
Šta je SSP?
Ključni instrument procesa stabilizacije i pridruživanja je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Potpisivanjem SSP-a BiH je ostvarila prvi ugovorni odnos sa EU kojim se potvrđuje status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Potpisivanje SSP-a sa sobom nosi niz obaveza koje moraju biti ispoštovane u zadatim rokovima, da bi što prije ostvarila status kandidata za članstvo i započela pregovore o pristupanju EU, odnosno punopravnom članstvu.
Sporazum spada u novu, treću generaciju sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji koji su ponuđeni isključivo državama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja i koji ovim državama omogućavaju uspostavljanje bliskog i trajnog odnosa sa EU, te izgledno članstvo.
Uz pridruživanje, SSP ima i element stabilizacije vezan za bezbjednosnu politiku i ekonomsku stabilizaciju i regionalnu saradnju.
S pravnog aspekta SSP je zaključen između BiH i evropske zajednice i njihovih država članica, a njime se uređuju odnosi unutar sva tri stuba Evropske unije, odnosno evropske zajednice, Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i saradnje u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Njime se prvi put institucionalizuju odnosi između BiH i EU, a napredak u njegovom sprovođenju biće ocjenjivan na osnovu dostignuća BiH.