BANJALUKA, SARAJEVO - Usvajanje deklaracije u Skupštini Srbije kojom se osuđuje zločin u Srebrenici dočekano je u RS sa razočaranjem, dok su bošnjačke partije pozdravile usvajanje, uz određene rezerve jer se u njoj ne spominje riječ "genocid".
Vlada RS saopštila je juče da usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici je "nepotrebno i ne doprinosi rješavanju nesuglasica u vezi sa događajima iz neposredne prošlosti na prostoru bivše Jugoslavije".
U saopštenju koje je potpisao premijer RS Milorad Dodik se navodi da za zločin u Srebrenici, kao i za ostale zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, neophodno je utvrditi individualnu krivicu.
Vlada RS izrazila je bojazan da će deklaracija biti pogrešno interpretirana i protumačena kao dokaz kolektivne krivice jednog naroda.
Dodik je kao neshvatljiv podatak naveo da ni nakon 65 godina od počinjenog genocida nad oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma iz BiH i Hrvatske nije usvojena deklaracija o osudi tog genocida, koji je počinila NDH, ni u skupštini Hrvatske, ni u skupštini Srbije, ni u Evropskom parlamentu.
On je najavio da će kao predsjednik SNSD-a u najskorije vrijeme predložiti de usvajanje deklaracija o osudi genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, počinjenom u koncentracionom logoru "Jasenovac" i ostalim logorima u nekadašnjoj NDH.
Borislav Bojić, šef Kluba poslanika SDS-a, pozvao je u ime te stranke predsjednika RS Rajka Kuzmanovića da inicira posebnu sjednicu Narodne skupštine RS, koja bi zauzela zvaničan stav o deklaraciji.
Bojić smatra da će deklaracija "imati određenu vrstu političkih posljedica na RS", zbog čega je o tome neophodno utvrditi stav u parlamentu RS, ocjenjujući da se mogu očekivati dodatni pritisci na RS od strane raznih međunarodnih aktera o mogućim reformama, kao što su ustavne promjene ili neka druga pitanja važna i za RS.
Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, rekao je da bi daleko pravičnije bilo da je donesena jedna opšta rezolucija o osudi svih zločina nego što je to urađeno na ovaj način, jer ne vidi korist za Srbiju, dok će RS ostati povrijeđenost što na pravi način nisu tretirane srpske žrtve zločina.
On je ocijenio da deklaracija kojom se osuđuju zločini nad Srbima počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije nije ništa drugo nego pokušaj stvaranja vještačke ravnoteže.
Marko Pavić, lider DNS-a, smatra da je usvojeni tekst deklaracije plod velikog pritiska određenih međunarodnih centara moći, kao i lobiranja bošnjačke strane, te pokušaja opravdanja za sve dosadašnje akcije protiv Srbije i srpskog naroda, a naročito za bombardovanje Srbije 1999. godine.
Prema njegovim riječima, aktuelna vlast u Srbiji načinila je istorijsku grešku prema svim Srbima.
Milanko Mihajlica, predsjednik SRS RS, rekao je da je ''loša vijest iz Skupštine Srbije nož u leđa RS''.
Za razliku od srpskih stranaka, veći dio bošnjačkih političara pozdravio je usvajanje deklaracije o Srebrenici, uz zamjerku što se direktno ne spominje riječ "genocid".
SDA je saopštila da je deklaracija o Srebrenici važan korak u suočavanju Srbije sa istinom o genocidu u Srebrenici i ratu u BiH uopšte i pored toga što se u njoj ne navodi riječ "genocid".
"Skupština Srbije ovom je deklaracijom prvi put priznala presudu Međunarodnog suda u Hagu za genocid u Srebrenici, izvinila se za počinjene zločine i još jednom se obavezala da će procesuirati sve odgovorne za zločine te uhapsiti Ratka Mladića", poručili su iz SDA.
Safet Halilović, potpredsjednik Stranke za BiH, ocijenio je da je usvajanje deklaracije u Skupštini Srbije korak naprijed ka progresu i poštovanju ljudskih prava, dok Beriz Belkić, njegov stranački kolega, takođe potpredsjednik stranke, smatra da je deklaracija "bez sadržaja, kapaciteta i validnosti".
"Ne mogu ignorisati to da je deklaracija donesena. Međutim, izostavljanje riječi 'genocid' mijenja stvar", rekao je Belkić.
Predstavnici hrvatskih stranaka u BiH pozdravili su donošenje deklaracije koja je, prema riječima Vese Vegara, portparola HDZ 1990, "pozitivan korak službene politike u Beogradu".
Bariša Čolak, član Predsjedništva HDZ BiH i ministar pravde BiH, ocijenio je da bi usvajanje deklaracije o Srebrenici trebalo da doprinese relaksiranju odnosa, ističući da je, "u svakom slučaju, deklaracija o Srebrenici pozitivna stvar".
Ešton: Važan korak naprijed Srbije
Pak: Stvari nisu nazvane pravim imenom
Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije je važan korak naprijed i to je veoma značajno za cijeli region, ocijenila je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton.
"Primamo sa odobravanjem usvajanje ove deklaracije. To je važan korak naprijed i veoma je značajno za Srbe i cijeli region", saopštila je Luc Gulner, portparol Eštonove.
Doris Pak, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, izjavila je da je usvajanje deklaracije najmanji mogući korak koji je mogao biti učinjen, ali da se u tom dokumentu stvari ne imenuju pravim imenom, jer "nije na pravi način osudila niti imenovala zločin koji se u Srebrenici dogodio".
Uskoro deklaracija i o srpskim žrtvama
Slavica Đukić-Dejanović, predsjednica Skupštine Srbije, izrazila je očekivanje da će najkasnije za dva mjeseca biti usvojena deklaracija o osudi zločina nad Srbima na teritoriji bivše Jugoslavije.
Đukić-Dejanovićeva je rekla da se nada da će to ujedno biti i stimulacija za sve parlamente država bivše Jugoslavije da osude zločine nad Srbima, onako kako je Srbija osudila zločine u Srebrenici.
Ona je ponovila da je za četvrtak zakazala konsultacije sa članovima Kolegijuma i šefovima poslaničkih grupa u vezi sa pripremom deklaracije o osudi zločina nad Srbima.
Zakazale paralelne veze
Opozicione partije iz RS ocijenile su juče da je prije donošenja deklaracije o Srebrenici trebalo da se u skladu sa Sporazumom o paralelnim i specijalnim vezama sastane Savjet koji čine najviši zvaničnici Srbije i RS, kako bi bio usaglašen stav o deklaraciji.
Borislav Bojić, šef Poslaničkog kluba SDS-a, kaže da je ovo "krupno političko pitanje moralo biti predmet rasprave Savjeta", dodajući da ako je ikad trebalo da budu izvršene konsultacije između RS i Srbije, da je to upravo o ovom dokumentu.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, smatra da će deklaracija imati reperkusije na RS i da je Srbija trebalo na određeni način da razgovara sa predstavnicima RS.
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, kratko je prokomentarisao da nije bilo potrebe za sazivanje sjednice Savjeta, jer je donošenje deklaracije unutrašnja stvar Srbije.