BANJALUKA - Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da grubo kršenje dejtonskog ustavnog aranžmana koje počiva isključivo na autoritetu sile, te povlađivanje samo jednom od tri naroda u BiH vodi ka daljim podjelama i neposredno ugrožava dalje postojanje zemlje.
U pismu ambasadoru Stalne misije Malte pri UN Vanesi Frejzer, čija zemlja predsjedava Savjetom bezbjednosti UN tokom aprila, te članicama Savjeta bezbjednosti, Cvijanovićeva je navela da je duboko uvjerena da se BiH može kretati naprijed samo uz striktno poštovanje ustavnih rješenja, te da za njenu evropsku budućnost mogu biti odgovorne njene demokratski izabrane institucije.
Ona je u ovom pismu koje poslala u utorak, 23. aprila, nakon što je najavljeno razmatranje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, ukazala i na flagrantno kršenje propisane procedure jer Predsjedništvo BiH, nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, nikada nije razmatralo pitanje ovog nacrta rezolucije niti zauzelo zvaničan stav.
Cvijanovićeva je zatražila da bude organizovana hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojem bi objektivno bila sagledana politička i bezbjednosna situacija u BiH, te nađena rješenja za bar neka od pitanja kojima je ova zemlja opterećena.
Ona je pismu istakla da želi da ukaže na neke od ključnih izazova sa kojima se BiH suočava posebno posljednjih nekoliko godina, a koji ozbiljno dovode u pitanje ne samo njeno funkcionisanje, već i održivost.
Cvijanovićeva je podsjetila da je BiH uspostavljena Opštim okvirnim sporazumom za mir koji je 21. novembra 1995. parafiran u Dejtonu, a 14. decembra 1995. godine potpisan u Parizu.
"Značaj Opšteg okvirnog, odnosno, tzv. Dejtonskog sporazuma, ogledao se ne samo u činjenici da je njim okončan stravičan troipogodišnji građanski rat na ovim prostorima, već i u tome što je njim uspostavljen politički sistem u BiH u okviru kojeg su predviđeni odgovarajući demokratski, odnosno konsocijativni mehanizmi kojima se obezbjeđuje ravnopravno učešće u političkim procesima i zaštita ustavnog položaja njena sva tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka", navela je Cvijanovićeva, prenosi Srna.
Ona je istakla da je u formi Aneksa četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma utvrđen Ustav BiH kojim je BiH definisana kao decentralizovana država sačinjena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH, sa preciznom podjelom ovlaštenja između različitih nivoa vlasti, te, u skladu sa članom tri Ustava, identifikacijom nadležnosti institucija BiH samo po šest pitanja – spoljne politike, spoljne trgovinske politike, carinske politike, finansiranja institucija i spoljnih obaveza BiH, te politike u oblasti viza, azila i migracija.
"Međutim, gotovo od njenog koncipiranja, dejtonska ustavna struktura izložena je oštrim devijacijama primarno pod uticajem inostranog faktora i dijela političkih faktora u samoj BiH, pri čemu je neodrživo pravno nasilje, koje za cilj ima pretvaranje BiH u centralizovanu i građansku državu, posebno aktuelno posljednjih nekoliko godina", naglasila je Cvijanovićeva.
U skladu sa Aneksom deset Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđena je funkcija visokog predstavnika za BiH, čiji bi osnovni zadatak trebao biti nadgledanje sprovođenja civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, te pružanje podrške domaćim političkim akterima u procesima rješavanja otvorenih pitanja, piše u pismu.
Takođe, dodala je Cvijanovićeva, u skladu sa Aneksom deset, za izbor visokog predstavnika neophodna je verifikacija posredstvom odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, međutim, lice koje se trenutno, očigledno lažno, predstavlja kao visoki predstavnik za BiH takav oblik verifikacije od Savjeta bezbjednosti UN nikada nije dobilo, te je očigledno riječ o protivpravnom djelovanju lica kojeg podržava samo jedna manja grupa zemalja i koje svoju navodnu poziciju visokog predstavnika bazira na argumentu sile.
"I ne samo to, potpuno u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i njegovim ovlaštenjima iz Aneksa deset, lice koje se lažno predstavlja kao visoki predstavnik za BiH preuzelo je funkciju demokratski izabranih institucija u BiH i svoju samovolju bespravno nastoji predstaviti kao legislativni instrument, zadirući u brojne veoma značajne i osjetljive oblasti, od krivičnopravne materije do izbornog zakonodavstva", ukazala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, neizabrani, nelegalni i nelegitimni stranac je zapanjujućim intervencijama u krivično zakonodavstvo bilo kakvo osporavanje njegove volje identifikovao kao krivično djelo, nastojeći na taj način da kazni "neposlušnike",
odnosno da svojoj volji u potpunosti potčini demokratski izabrane predstavnike i institucije ove zemlje.
"Drugi bitan momenat kroz koji se reflektuje ugroženost dejtonskog ustavnog aranžamana, ogleda se u statusu i djelovanju Ustavnog suda BiH koji, umjesto da vrši svoju funkciju zaštitnika ustavnog poretka, te načela ustavnosti i
zakonitosti, posljednjih godina se manifestuje kao 'produžena ruka', odnosno instrument u rukama visokog predstavnika i onih koji se tako neosnovano predstavljaju", navela je Cvijanovićeva.
Prema članu šest Ustava BiH, Ustavni sud sačinjavaju devet sudija, od kojih dvoje sudija dolaze iz Republike Srpske, četvoro iz Federacije BiH, dok su troje sudija stranci i njih, uz konsultacije sa Predsjedništvom BiH, imenuje predsjednik
Evropskog suda za ljudska prava.
"Takođe, iako je članom šest Ustava BiH predviđeno da Parlamentarna skupština BiH, nakon isteka mandata prvoimenovanih sudija Ustavnog suda, zakonskim putem definiše drugačiji način imenovanja sudija koje originalno imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, bez obzira na brojne inicijative u tom pravcu, to se nikada nije desilo iz prostog razloga što je `glasački mehanizam` u okviru Ustavnog suda, kojeg sačinjavaju bošnjačke i sudije stranci, godinama služio u svrhu direktne rekonfiguracije ustavne strukture BiH, naravno, na štetu pozicije i nadležnosti entiteta, a pogotovo Republike Srpske", navela je Cvijanovićeva.
U svakom slučaju, naglasila je ona, djelovanje neizabranog, nelegalnog i nelegitimnog stranca koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, kao i
djelovanje Ustavnog suda sa troje stranih sudija, te koji je isključivo u funkciji održavanja "protektorata" i politike sile, ne samo da ne idu u prilog evropskom putu BiH, već ozbiljno narušavaju prerogative BiH i kao članice UN.
Ona je skrenula pažnju i na određene zloupotrebe u oblasti spoljne politike, posebno u kontekstu pitanja o kojima će raspravljati najvažnija tijela UN u narednom periodu, uključujući i tzv. Nacrt rezolucije o međunarodnom danu
razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, a koji će se naći pred Generalnom skupštinom UN.
"U skladu sa članom V3. Ustava BiH, isključivo i jedino je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje", naglasila je Cvijanovićeva.
Međutim, dodala je ona, Predsjedništvo BiH, koje sačinjavaju tri člana – dva koja se biraju u FBiH i jedan koji se bira u Republici Srpskoj, nikada nije razmatralo pitanje navedenog nacrta rezolucije, njegove izrade ili iniciranja njegovog usvajanja i nikada po ovom pitanju nije zauzelo zvaničan stav niti usvojilo bilo kakvu formalnu odluku.
Drugim riječima, naglasila je ona, iako se kao nominalni predlagači Nacrta rezolucije manifestuju SR NJemačka i Ruanda, uz podršku grupe zemalja, djelovanje Stalne misije BiH pri UN na izradi nacrta akta, predstavljanju njegovog sadržaja i lobiranju za njegovo usvajanje, predstavlja nelegalan čin i manifestaciju volje samo jednog naroda u BiH.
"Kako je riječ o flagrantnom kršenju ne samo propisane procedure utvrđivanja i vođenja spoljne politike, već i zakona u BiH, obavještavam Vas da će odgovorni za ovakvo postupanje ispred BiH, uključujući i šefa Stalne misije BiH pri OUN, biti predmet krivičnog postupka pred nadležnim organima u zemlji, a i želim da vas obavijestim da sam pokrenula u Predsjedništvu BiH i proceduru za njegov opoziv", naglasila je Cvijanovićeva.
Savjet bezbjednosti UN večeras će na sjednici raspravljati o situaciji u BiH, objavljeno je na stranici Savjeta bezbjednosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.