BiH

Šta piše u dokumentu koji će biti razmatran na posebnoj sjednici NS RS

Šta piše u dokumentu koji će biti razmatran na posebnoj sjednici NS RS
Foto: Velibor Tripić/Arhiva | Šta piše u dokumentu koji će biti razmatran na posebnoj sjednici NS RS
Srna

BANJALUKA - Politička kriza u institucionalnom funkcionisanju BiH može biti prevaziđena otklanjanjem uzroka koji su doveli do krizne situacije, a to se može uraditi jedino stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika, ističe se u dokumentu "Političko-ekonomska situacija u BiH", koji će biti razmatran na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 1. februara.

Zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka, kako se navodi, moguće je stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.

U svakom parlamentu kao predstavništvu naroda na nivou BiH, entiteta i kantona treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja BiH i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana.

Bez obzira na različita i suprotstavljena politička razmišljanja i djelovanja, treba priznati činjenicu da politička kriza negativno utiče na ekonomske odnose i ugrožava ukupan ekonomski sistem, u takvom nepovoljnom ekonomskom ambijentu svi narodi i građani trpe štetu i ovdje je neophodan i moguć zajednički interes i djelovanje.

U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH.

Podsjeća se da je Republika Srpska, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH.

U dokumentu se navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.

Internacionalizaciju državnog pitanja BiH treba usmjeriti u proces evropskih integracija, a internacionalizaciju kao miješanje stranih faktora u unutrašnja pitanja entiteta i BiH kao cjeline treba maksimalno redukovati u skladu sa odredbama međunarodnog prava.

Kada je riječ o problemu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH, u dokumentu se navodi da su tri naroda - Srbi, Bošnjaci i Hrvati suvereni i državotvorni, što znači da su konstitutivni, odnosno ravnopravni u svim bitnim segmentima funkcionisanja državnih institucija na svim nivoima organizovanja vlasti.

Ostvarivanje ravnopravnosti naroda i građana dio je istorijskog nasljeđa i ugrađeno je u temelj sadašnjeg Ustava, ali postojeća organizacija državne vlasti u dva entiteta, a posebno u Federaciji BiH, otežava njegovo ostvarivanje.

"Navedeno pitanje se izražava kao problem konstitutivnosti Hrvata, njihove ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja u institucijama vlasti na entitetskom i na nivou BiH. Princip državotvornosti tri naroda znači da je problem ravnopravnosti jednog naroda zajednički problem sva tri naroda", ističe se u ovom dokumentu.

Legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH nije samo hrvatski problem ili takozvano hrvatsko pitanje, nego je to problem cijele BiH.

U dokumentu se ukazuje na problem suverenosti entiteta i naroda i dodaje da zbog svoje specifičnosti BiH ne može da se organizuje kao unitarna, centralizovana država, nego se, uglavnom, radi o specifičnom i složenom ustavno-pravnom sistemu i organizaciji države koji ima sličnosti sa sistemima Švajcarske i Belgije.

Kada je riječ o problemu međunarodnog intervencionizma, u dokumentu se konstatuje da djelovanje visokog predstavnika kroz nedemokratsko nametanje odluka, zakona, ustavnih amandmana, smjenu legalno izabranih predstavnika, predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.

Posebno je problematično, napominje se u dokumentu, to što nametnute odluke visokog predstavnika nisu imale za posljedicu napredak, razvoj, demokratiju, pomirenje, već su posljedice nametnutih odluka bile uglavnom negativne, o čemu svjedoči i Inckova nametnuta odluka kojom je mijenjao Krivični zakon BiH.

"Krajnje je vrijeme da domaći političari preuzmu odgovornost i da zahtijevaju prestanak mandata visokog predstavnika na šta Republika Srpska već duže vrijeme ukazuje", ističe se u dokumentu.

Pravo nekog subjekta da svojom voljom, izvan ustava i mimo institucija donosi zakone ugrožava i redukuje autoritet institucija koje djeluju na osnovu ustava, napominje se u dokumentu.

U dokumentu se dodaje da, ukoliko se zakoni mogu nametanjem staviti na pravnu snagu bez odluke Parlamentarne skupštine BiH, tada ta skupština nije potrebna, niti je potrebno učešće poslanika.

U tom kontekstu, kako se navodi, treba razumijevati odluku poslanika iz Republike Srpske da selektivno učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH.

Bez obzira što u BiH postoje različita i suprotstavljena mišljenja o ulozi visokog predstavnika, nesporno je uvjerenje svih političkih aktera iz Republike Srpske da njegov mandat treba prestati.

U dokumentu se dalje ukazuje, da Ustavni sud BiH izlazi iz okvira svojih ovlašćenja, donosi odluke koje nisu zasnovane na postojećim ustavnim normama i ne uzima u obzir kakve će posljedice imati njegove odluke.

U praksi posebno su sporna dva oblika prekoračenja nadležnosti donošenje odluka u vezi sa određenjem nadležnosti za regulisanje imovinsko-svojinskih prava i odnosa jer Ustavni sud nema nadležnost da to radi.

Nadležnost Ustavnog suda moguća je samo o pitanjima koja su definisana Ustavom "po pitanjima iz ovoga ustava", posebno oblast ljudskih prava, ali ne i u pogledu posebne raspodjele nadležnosti između entiteta i BiH, ukazuje se u ovom dokumentu.

Pogrešno tumačenje državnog kontinuiteta BiH ima negativne posljedice po odnose između naroda i entiteta.

Podsjeća se da je Ustavni sud poništio zakon po kojem je 9. januar definisan kao Dan Republike Srpske, zato što ga Bošnjaci i Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik.

"Da je Ustavni sud bio dosljedan, tada bi ista argumentacija bila osnova i kod ocjene ustavnosti 1. marta kao dana nezavisnosti BiH, zato što ga Srbi ne doživljavaju kao svoj praznik", dodaje se u dokumentu.

U dokumentu se navodi da je problem pravosudne vlasti predstavlja glavni generator političkih kriza i u kontinuitetu opterećuje i ugrožava sve druge pozitivne procese u BiH.

"Politički predstavnici naroda i entiteta u BiH mogu postići saglasnost da se taj model izmijeni i da to tijelo ima odgovornost prema parlamentima kao narodnim predstavništvima", ističe se u dokumentu.

Dodaje se da presude Suda BiH trebaju biti u funkciji pomirenja naroda i građana na principu jednakosti pred zakonom svih ljudi bez obzira na obilježja vjere, nacije i rase.

"BiH je neophodan novi i bolji model organizacije pravosudne vlasti, jer ovaj dosadašnji u kojem centralnu ulogu ima Visoki sudski i tužilački savjet, nije opravdao svoju svrhu", ocijenjeno je u ovom dokumentu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije