BANJALUKA - U kampanji za predstojeće izbore, koja se završava u subotu, 3. oktobra, u sedam časova, vidjeli smo, između ostalog, agresivnu borbu za glasove uz pomoć društvenih mreža, dok, primjera radi, nismo vidjeli jasan program brojnih političkih stranaka.
Najvažnije:
- Društvene mreže preuzele primat u kampanji
- Analitičari kritikuju nedostatak jasnih programa
- AI sadržaji sve prisutniji u kampanji
- TV dueli kandidata potpuno su izostali
Ocjenjuju to analitičari u izjavi za "Nezavisne novine" te poručuju da je nedostajalo priče o ekonomiji, demografiji, zdravstvu, obrazovanju, ali i TV duela.
Politikolog Stefan Ličina ovogodišnju kampanju opisuje kao komunikacijski i tehnološki najmoderniju dosad, ali sadržajno siromašniju od prethodnih.
Kakav zaokret smo vidjeli
"Vidjeli smo snažan zaokret ka društvenim mrežama, kratkim video-formatima, personalizovanoj komunikaciji i direktnom obraćanju biračima. Klasični mitinzi, bilbordi i posebno plakati su izgubili dio nekadašnjeg značaja. Zato bih rekao da je glavni paradoks kampanje to da je forma političke komunikacije postala modernija, ali sadržaj kampanje nije napravio podjednako veliki iskorak", kaže Ličina.
Prema njegovim riječima, vidjeli smo više videa, više društvenih mreža, više profesionalizovanog političkog marketinga i manje otvorenih frontalnih sukoba nego u nekim ranijim ciklusima.
"U prethodnih mjesec dana smo vidjeli da su stranke sve više u drugom planu, a kandidat, njegov lik, biografija, stil života i sposobnost da napravi dobar video postaju gotovo zaseban politički proizvod. To je važna razlika u odnosu na kampanje od prije 10 ili 15 godina", kaže Ličina za "Nezavisne novine".
Druga novost je, dodaje on, izraženija upotreba AI generisanih formata, kao što su fotografija, video ili audio.
Šta smo čitali u komentarima?
"Iskreno, u značajnom broju slučajeva pokazalo se da tehnološka dostupnost ne znači i komunikacijsku profesionalnost, jer je dobar dio tog sadržaja bio vizuelno neuvjerljiv i lako prepoznatljiv kao generisan. Treća stvar koju dosad nismo imali u ovako velikom obimu su komentari ispod objava političkih subjekata koji su postali prostor ličnih uvreda i omalovažavanja. To je zanimljiva promjena, jer kao da se najveći dio negativne kampanje preselio sa govornica na Facebook, Instagram ili TikTok", ocjenjuje Ličina.
Ono što je izostalo u velikoj mjeri su, dodaje, konkretne, mjerljive i vremenski ograničene politike u oblastima ekonomije, demografije, zdravstva, obrazovanja...
"Jako malo stranaka je ponudilo jasan program. Tu se ističu Narodni front, Pokret 'Sigurna Srpska' i Lista 'Za pravdu i red', ali nijedna od trenutnih partija vlasti", ocjenjuje Ličina.
Šta je najveći nedostatak?
Prema njegovim riječima, možda je najveći nedostatak ove kampanje to što nismo imali istinsko sučeljavanje različitih modela razvoja Republike Srpske.
"Politički subjekti su nam ponudili mnogo poruka, lica, videa i slogana, ali znatno manje jasnih izbora između različitih ekonomskih, demografskih, zdravstvenih ili obrazovnih politika. Zbog toga je građanin često mogao lakše da prepozna ko mu se dopada kao kandidat nego da precizno odgovori šta taj kandidat namjerava da uradi u naredne četiri godine. To je, po mom mišljenju, jedan od najvažnijih problema savremenih izbornih kampanja", rekao je Ličina.
Politikolog Dragana Vučković ističe da, ako pogledamo ovogodišnju predizbornu kampanju, možemo reći da je u mnogo čemu nastavila ono što smo gledali i u ranijim izbornim ciklusima, ali je pokazala i neke specifičnosti trenutka u kojem se Republika Srpska i njeno društvo nalaze.
Ko je ostao u sjenci?
"Ono što je bilo primjetno jeste da su pojedini kandidati za veoma važne političke funkcije na neki način ostali u sopstvenoj sjeni. Građani nisu uvijek dobili dovoljno prilike da čuju šta konkretno nude, koje su njihove politike i šta bi bilo drugačije ukoliko dobiju povjerenje", ističe Vučkovićeva.
Više se, dodaje ona, govorilo o političkom kontekstu, odnosima i suprotstavljenim stavovima, nego o samim kandidatima i njihovim konkretnim programima. Razlika u odnosu na ranije kampanje, primjećuje i ona, vidljiva je i u načinu komunikacije.
"Društvene mreže su postale još važniji prostor političke borbe, a poruke su sve kraće, brže i prilagođene digitalnoj publici. To donosi veću dostupnost kandidatima i strankama, ali istovremeno nosi rizik da složene političke teme budu svedene na kratke poruke i međusobna prepucavanja", istakla je Vučkovićeva.
Ocjenjuje da je ova kampanja donijela promjene u načinu na koji se politika predstavlja, ali manje promjena u samoj političkoj ponudi.
"I dalje smo više slušali o političkim sukobima i velikim temama, a manje o konkretnim rješenjima. Sada, kada se kampanja završava, ostaje da se vidi koliko će te poruke biti pretvorene u konkretnu politiku i odgovornost nakon izbora", kaže Vučkovićeva za "Nezavisne novine".
Kako su sakupljani glasovi?
Politikolog Mihajlo Mašić kaže da, ukoliko uporedimo ovu kampanju sa nekim prethodnim, možemo primijetiti da se pristupi političkih partija razlikuju u odnosu na prethodne godine.
Kako dodaje, SNSD kao vladajuća stranka, za razliku od prethodnih godina kada su nacionalne teme dominirale njihovom kampanjom, u ovoj kampanji fokus stavlja na stabilnost institucija, ekonomske teme i zapošljavanje mladih.
"Lista 'Za pravdu i red' Nebojše Vukanovića svoju kampanju bazira na priči o pravdi, jednakosti, borbi protiv korupcije i pravnoj državi. SDS i PSS govore o ekonomskim temama, narušenim institucijama i o mladima. Ono što je primjetno jeste da unutar opozicije imamo velike sukobe i da značajan dio energije ulažu u međusobna prepucavanja i teške riječi, a dosta manji za kampanju protiv vladajuće koalicije kojoj to ide u prilog", kaže Mašić.
Takođe, prema njegovim riječima, za razliku od nekih prethodnih godina nismo imali priliku da kroz TV duele kandidati za najviše državne funkcije predstave svoje programe i da građanima prikažu razloge zbog kojih su baš oni ti koje treba da biraju.
"Takav način kampanje bi biračima značajno olakšao izbor", rekao je Mašić za "Nezavisne novine".
