Iako su se požari i ovog ljeta sporadično pojavljivali u RS, posebno u posljednih nekoliko dana, vatrene stihije su u daleko manjem obimu nego prošle godine, kao i štete koje su nastale, ocijenio je Dragan Štark, načelnik Odjeljenja za obuku, informacije, popunu i logistiku Uprave Civilne zaštite RS.
Međutim, iako požari ne "divljaju", Civilna zaštita i dalje je suočena sa problemom loše i zastarjele opreme kao i nedostatkom ljudstva.
"Šanse za nabavku nove su zaista male jer se radi o izuzetno skupoj opremi. Prema procjeni ugroženosti svaki dio RS može biti ugrožen, ali područje Hercegovine svakako je najzahtjevnije i tamo je najbitnija nabavka opreme", kazao je Štark.
NN: Požari ni ove godine nisu mimoišli RS. Kakvo je trenutno stanje na terenu?
ŠTARK: Generalno gledajući, ove požarne sezone, ili ljepše rečeno ljeta, stanje na terenu znatno je bolje i povoljnije u odnosu na prošlu godinu. U isto vrijeme prošle godine gorjeli su nam veliki požari na području Hercegovine i na brdu Goleš kod Višegrada i tada smo imali zaista velike intervencije i štete. Sada je stanje puno bolje. Manji su požari, a nema ni tako velikih šteta. Što se tiče ljudi, moram reći da su vatrogasne jedinice zaista profesionalno odradile sav posao i još ga rade. Trenutno nemamo nijedan aktivan požar, jedino što na području Oblik brda istočno od Gacka na granici sa Crnom Gorom imamo požar koji tinja. Radi se o požaru koji je zahvatio travu i nisko rastinje na nepristupačnom terenu i sada se samo prati njegovo kretanje. Ono što je svakako važno napomenuti je da njime nisu ugrožena naselja i ljudi.
NN: Šta je najčešći uzrok požara?
ŠTARK: Prema svim podacima koji dolaze sa terena najčešći uzrok požara je ljudski faktor. U najčešćem broju slučajeva radi se o ljudskoj nepažnji, nekulturi, nemarnom i neodgovornom odnosu građana prema samim sebi i svom okruženju, pa i prema Republici i državi. Postoje i slučajevi namjernog podmetanja požara, ali za svaku priču o tome nadležni su organi MUP-a i oni istražuju te slučajeve, koji treba da budu najoštrije sankcionisani. Svi mi koji se nalazimo u bliskoj vezi sa dešavanjima kao što su požari mišljenja smo da su to teška krivična djela jer posljedice koje nastaju su nesagledive, te smatramo da ih kao takve treba i sankcionisati. Potrebno je promijeniti i propise o sankcionisanju ovakvih djela, ukoliko postojeći ne omogućavaju adekvatnu kaznu. Apelujem na sve građane da ovdje vode računa o tome da ne uništavamo sami sebe jer štete od požara su nesagledive i često nepopravljive.
ŠTARK: Koji su najveći problemi sa kojima se susrećete prilikom gašenja požara?
NN: Problem je standardan i on se ponavlja iz godine u godinu, ogleda se u ljudstvu prije svega, a potom i u opremi. Broj profesionalnih vatrogasaca u RS izuzetno je mali, trenutno kod nas djeluje 55 vatrogasnih jedinica sa 1.115 aktivnih članova i zajedno sa pripadnicima specijalizovanih jedinica civilne zaštite za zaštitu i spasavanje od požara broji 1.912 ljudi. To je jako malo. Oprema je takođe nedovoljna, ima je jako malo, a o ono što ima jako je staro. Najbolji dokaz za to su vatrogasna vozila koja su starija čak i od 30 godina, a mogućnosti nabavke nove su zaista male jer se radi o izuzetno skupoj opremi. Prema procjeni ugroženosti svaki dio RS može biti ugrožen, ali područje Hercegovine svakako je najzahtjevnije i tamo je najbitnija nabavka opreme. Problem koji se stalno nadovezuje na sve ovo je i to što Civilna zaštita RS nema trajno riješen izvor finansiranja.
NN: Kako sarađujete sa lokalnom zajednicom?
ŠTARK: Lokalne zajednice su po zakonu direktno nadležne, načelnik opštine je najodgovornija osoba za stanje civilne zaštite na području opština, a saradnja Republičke uprave Civilne zaštite i lokalnih zajednica i štabova je dobra.
NN: Kakva je saradnja sa zemljama u okruženju?
ŠTARK: Ta saradnja je izuzetno dobra, mi imamo potpisane sporazume iz oblasti zaštite od požara sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom, a sa Srbijom je on u proceduri. Tu ne postoje nikakvi problemi, postoje procedure i mehanizmi traženja i pruženja pomoći, naša je saradnja svakodnevna.