Staša Košarac, šef Kluba srpskih delegata u Vijeću naroda RS, očekuje opstrukcije političara iz Sarajeva vezano za povrat imovine Srpske pravoslavne crkve s obzirom na činjenicu da u FBiH još vladaju "ratni lideri poput Harisa Silajdžića, Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića".
On je upozorio da sve veći broj Srba koji su tokom rata ostali u Sarajevu i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prodaju svoju imovinu i prelaze da žive u RS.
"Politička, ekonomska i socijalna situacija za srpski narod u FBiH nije onakva kakvom je žele prikazati kvazimultietnički lideri poput Silajdžića, Tihića, Lagumdžije, Komšića...", kaže Košarac.
NN: Nakon sastanka s mitropolitom dabrobosanskim Nikolajem na kojem ste upozorili na pitanje povratka imovine Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Sarajevu najavljen je i sastanak s vladikama Grigorijem, Hrizostomom i Jefremom. Kada se ovi razgovori mogu očekivati i kakve konkretno rezultate očekujete?
KOŠARAC: Jedno od ključnih nacionalnih pitanja srpskog naroda u BiH je povratak imovine Srpske pravoslavne crkve. Nedopustivo je da jedino imovina SPC nije vraćena i tim se očituje odnos sarajevskih vlasti prema interesima srpskog naroda u tom gradu i BiH. U više navrata je mitropolit dabrobosanski Nikolaj otvarao to pitanje, ali od druge strane - kantonalnih i federalnih vlasti nije bilo odgovora i sasvim je logična naša reakcija da na bazi ustavnih i zakonodavnih ingerencija pokrenemo to pitanje. U razgovoru sa episkopima želimo da definišemo pitanje povratka imovine SPC ne samo u Sarajevu već u cijeloj BiH, a za to nam trebaju vjerodostojni podaci koje naša crkva ima.
Klub delegata srpskog naroda u Vijeću naroda RS pozvao je delegate Srba u Domu naroda u federalnom parlamentu BiH da radimo na tom pitanju kao i Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH. Želimo i da u razgovorima s mitropolitom dabrobosanskim Nikolajom i vladikom Vasilijem, kao i s vladikama Grigorijem, Hrizostomom i Jefremom definišemo konkretne aktivnosti.
Neophodno je donošenje zakona kojim bi se regulisala ta oblast i obavezale federalne institucije da u zakonskim projektima vrate imovinu SPC. Već u septembru ponovo ćemo razgovarati i o ekonomskom, političkom i socijalnom statusu našeg naroda u FBiH s obzirom da njihove eparhije pokrivaju i značajan dio u FBiH.
NN: Kakvu reakciju federalnih vlasti očekujete?
KOŠARAC: Očekujemo da će biti dosta opstrukcije iz Sarajeva s obzirom na činjenicu da još u FBiH vladaju ratni lideri poput Harisa Silajdžića i Zlatka Lagumdžije kao i onih koji su odlikovani zlatnim ljiljanima poput Željka Komšića kojeg doživljavamo kao čovjeka na koga se Isus naljutio, a Alah ga ne prepoznaje. Njihov odnos prema srpskom narodu i pravoslavnim vjernicima u BiH kod nas prouzrokuje dozu nepovjerenja i iskrenosti prema interesima Srba. Međutim, odustati nećemo i koristićemo sva ustavna i zakonska ovlaštenja i pokazati veliku dozu političke, moralne i nacionalne odgovornosti prema svim našim sunarodnicima kako bi konačno imovina bila vraćena SPC. U Sarajevu je izgrađeno 97 novih džamija, a sve veći broj Srba koji su bili tokom rata u Sarajevu i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prodaju imovinu i prelaze da žive u RS.
NN: Da li se institucijama RS obraćaju Srbi koji žive u FBiH da im se pomogne u rješavanju problema?
KOŠARAC: Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda nije sprovedena ni na federalnom, a ni na kantonalnom nivou, a položaj Srba daleko je najgori u Sarajevu, iako je taj grad prijestonica BiH. S obzirom da imaju povjerenje samo u institucije RS naši sunarodnici iz FBiH traže da im pomognemo u rješavanju egzistencijalnih, socijalnih i ekonomskih problema. Veoma često institucije FBiH i kantona ne žele sa njima da razgovaraju o tim pitanjima.
Zato oni traže pomoć od institucija RS i mi pokušavamo da i preko SPC koja je prisutna na tom prostoru dođemo do konkretnih podataka kako bismo kroz zakonske inicijative našli mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda i u FBiH pokrenuli određena pitanja i primorali institucije da ih rješavaju. Sarajevo je palo na ispitu multietničnosti na ovom i svim drugim pitanjima. Upravo oni koji javnosti bacaju prašinu u oči o multietničkom Sarajevu pokazuju da nisu ništa učinili u vezi s tim. Naprotiv, oni sprečavaju obnovu srpskih kuća i povratak imovine SPC. Politička, ekonomska i socijalna situacija za srpski narod nije onakva kakvom je žele prikazati kvazimultietnički lideri poput Silajdžića, Tihića, Lagumdžije, Komšića...
O tom da se odluka o konstitutivnosti naroda u FBiH ne primjenjuje govore podaci da je u Kantonu Sarajevo zaposleno svega četiri odsto Srba, a po popisu stanovništva, koji federalni političari tako često pominju, je bilo prisutno više od 37 odsto Srba, što govori da bi i na nivou kantona i opština trebalo da bude zaposlen taj procenat. Činjenica je da u kantonalnoj upravi radi samo 22 Srba što pokazuje koliko je prijestonica BiH multietnička i kako se u njoj primjenjuje konstitutivnost naroda.
Ako ovom dodamo imovinu SPC, nezastupljenost Srba u upravnim odborima, način konstituisanja Doma naroda u FBiH, vidimo da federalni vlastodršci vode tihu civilnu majorizaciju čišćenja Srba iz FBiH.
RS već dobila svoju himnu
NN: Bošnjački klub u Vijeću naroda RS optužili ste da je prekršio Ustav RS i Pravilnik o radu Vijeća naroda RS i donio neustavnu odluku ulaganjem veta na grb i himnu RS.
KOŠARAC: Očekujemo da će u septembru Ustavno-zakonodavna komisija Vijeća naroda RS potvrditi naš stav da je Klub Bošnjaka donio na neustavan način odluku. S obzirom da Klub Bošnjaka nije postupio u skladu sa Ustavom naše je mišljenje da je RS već dobila svoju himnu ''Moja republika". Ne osporavamo pravo drugim nacionalnim klubovima da ospore pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali smo osporili Klubu Bošnjaka neustavnu odluku, jer je sjednici prilikom ulaganja veta prisustvovalo samo pet od osam delegata.