BRISEL - Javnost u zemljama zapadnog Balkana i Turske, koja se na određen način budi, od medija očekuje da budu hrabri, direktni, profesionalni i vodilje ka slobodnijem društvu i demokratizaciji.
Ovo je konstatovano na konferenciji medija "Speak up", koja je nedavno održana u Briselu, a koja je okupila više od 480 novinara iz zemalja zapadnog Balkana i Turske.
Takođe je konstatovano da Evropska unija sa svojim institucijama treba da se više uključi kako bi bio stvoren prostor za slobodniji rad novinara i medija, jer je na ovim prostorima vidljiva stagnacija kada su u pitanju novinarska istraživanja i njihova sloboda.
"Zemlje zapadnog Balkana i Turske imaju dobre zakone kojima je regulisan rad medija i sloboda u medijima, ali je problem što se ti zakoni ne sprovode u praksi", rekao je otvarajući konferenciju Štefan File, komesar EU za proširenje.
File je istakao da je u ovim zemljama potreban zakon koji bi na neki način spriječio miješanje političara u rad medija jer bi oni postali slobodniji i objektivniji.
Kao najveći problemi koji utiču na rad medija navode se političko miješanje, ekonomski pritisci i napadi na novinare koji se završavaju bez sudskih presuda, pa čak i bez krivičnog gonjenja.
Dunja Mijatović, predstavnik OEBS-a za slobodu medija, kazala je na konferenciji u Briselu da bez slobode govora ne možemo govoriti o slobodnom društvu.
"Mediji moraju da budu hrabri i direktni. Postoje problemi za istraživačko novinarstvo i novinari se tretiraju kao vještice, ali moramo da radimo zajedno jer tako možemo doći do cilja", kazala je Mijatovićeva.
Tokom konferencije više puta je isticano da se kroz otvorenost medija i kritički pristup društvenim problemima mogu riješiti brojna pitanja, te da javnost objektivno mora biti informisana o pitanjima koja se tiču javnog značaja jer je samo tako moguće postići efekat.
Govoreći o položaju novinara Neli Kroes, potpredsjednik Evropske komisije, rekla je da novinari zapadnog Balkana i Turske nisu adekvatno plaćeni za svoj posao, te da su u pojedinim situacijama prepušteni sami sebi.
"Novinari i mediji imaće podršku Evropske komisije kako bi bili postignuti odgovarajući standardi koji su neophodni u demokratskim društvima", kazala je Kroesova.
Najviše problema sa slobodom medija i medijskog izvještavanja ima u Turskoj, gdje se nekoliko novinara nalazi u zatvorima i gdje samo u Istanbulu više od 2.000 novinara očekuje suđenje.
"Posebnu pažnju treba posvetiti Turskoj, jer ono što se tamo radi je strašno", kazala je Mijatovićeva i podsjetila na pojedine primjere cenzure prisutne na Internetu.
Ona je navela primjere da su pojedini internet sajtovi zatvoreni zbog riječi kao što što su plavuša, suknja itd.
Novinari turskih medija koji su učestvovali na konferenciji u Briselu istakli su da je cenzura u medijima ogroman problem i da sve ijedan novinar koji se zamjeri moćnim ljudima, političarima bude sankcionisan.
"Pored toga problem je to što se u Turskoj za ogromnu većinu medija ne zna čiji su, ko ih kontroliše, finansira i čijim interesima služe", ispričao je jedan od novinara istanbulskog dnevnog lista.
On je istakao da je trenutna tabu tema u Turskoj vojska, koja svakim danom postaje sve više otuđena od društva i države.
Veran Matić, direktor TV B92 iz Beograda, podsjetio je na ubistva i pokušaje ubistva pojedinih novinara koja nikada nisu razriješena, što dugoročno gledano predstavlja ogroman problem za budućnost medijskih sloboda.
Renato Schroeder, direktor Evropske federacije novinara, rekao je da kriza u žurnalizmu posebno pogađa Balkan, te da je potreban novi pristup.
"Postoje promjene, kao što je slučaj u BiH, gdje građani traže odgovore od novinara. Nema slobode medija ako novinari žive u strahu", kazao je Schroeder i dodao da su novinari na zapadnom Balkanu prepušteni na milost ili nemilost poslodavcima i političarima.
"Sindikati su u toj priči nemoćni i novinari sami i svojim udruživanjem i zajedničkim djelovanjem moraju dati odgovore na pitanja koja se direktno tiču njih i njihovih sloboda i položaja u društvu", istakao je Schroeder.
Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH, na konferenciji je prezentovala pozitivne korake koji su prisutni u BiH, a to je da istraživanja iz godine u godinu pokazuju da sve više građana vjeruje medijima i da od njih traže odgovore.
"Bez saradnje građana i novinara nema profesionalnih medija", istakla je Zurovićeva.
Ona smatra da kada građani urednicima medija pokažu da se interesuju za njihove tekstove da onda urednici moraju reagovati.
Ono što je uglavnom prisutno u svim zemljama zapadnog Balkana i Turske je da političari i ekonomski moćnici stvaraju svoje medije koji su pod njihovom direktnom kontrolom i kojima na neki način utiču na javnost i javno mijenje.
Jerži Buzek, predsjednik Evropskog parlamenta, tokom konferencije istakao je da i država kroz svoje institucije mora da radi na medijskim slobodama, te da podstičući konkurentnost da svoj doprinos demokratizaciji i slobodi.
"Za slobodu medija potrebna je neka vrsta konkurentnosti među tim medijima i države treba da pomažu, odnosno podstiču konkurentnost na medijskom tržištu jer bez toga nema slobode medija, odnosno demokratije u tim zemljama", rekao je Buzek.
Kao lošu praksu miješanja državnih institucija u rad medija novinari su istakli na primjeru Kosova, gdje politička elita državni novac "upumpava" u stvaranje vlastitih medija.
"Imamo specifične probleme, jer mnogi novinari su postali dio sistema i spremni su da služe vladi i ekonomskim interesima. Ni predstavnici međunarodne zajednice nisu za potpunu slobodu, jer kada uradite neku priču i javnosti predstavite nešto što razotkriva kriminal i korupciju, nailazite na predstavnike međunarodne zajednice", rekao je Agrom Bajrami, glavni urednik Koha Ditorea.
Medijski radinici na konferenciji su istakli da najveći problem predstavlja sloboda novinara nakon objavljenih priča, jer tek tada nastaju problemi.
Novinari iz gotovo svih zemalja zapadnog Balkana i Turske istakli su da od političara ne treba očekivati da djeluju jer stanje zavisnih medija upravo njima najviše i odgovara.
"Zavisni mediji najviše odgovaraju političarima, jer na taj način imaju kontrolu kada je u pitanju informisanje javnosti i kreiranje javnog mijenja", istakao je Buzek.
Za slobodu i veću demokratičnost medija potrebno je urediti mnoge stvari koji se prvenstveno tiču svakodnevnih problema građana i njihove borbe za preživljavanje, a to potvrđuje i posljednje istraživanje američke organizacije "Fridom Haus", koja je pokazala da tamo gdje obični građani imaju dobar životni standard i mediji su slobodniji.
Otvorenost informisanja
Sloboda medija obuhvata slobodu istraživanja mišljenja, nezavisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja informacija u cilju informisanja javnosti. Pored toga sloboda medija podrazumijeva i otvorenost medija za različita mišljenja, uvjerenja i različite stavove kao i uvažavanje zaštite ljudske privatnosti i dostojanstva.
Slobodu medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti ili zaštite javnog reda i mira, zaštite zdravlja i morala.
U medijima je zabranjeno poticati i veličati nacionalnu, vjersku, rasnu ili polnu neravnopravnost ili podsticati na rat i nasilje.
Sloboda u medijima podrazumijeva i to da niko nema pravo prisilom ili zloupotrebom položaja uticati na programski sadržaj medija, niti na bilo koji način je ograničavati.