BEOGRAD - Odjeljenje za ratne zločine ponovo je danas osudilo na 12 godina zatvora ratnog starješinu policije BiH Iliju Jurišića, jer je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine kada je nastradao najmanje 51 vojnik.
Jurišić nije došao na izricanje presude, jer je prema obrazloženju njegovog branioca Đorđa Dozeta, na bolničkom lječenju u Tuzli na koje je primljen 28. novembra.
Advokat je sudu dostavio medicinsko opravdanje za svog branjenika, prema kome ima srčane probleme.
Jurišić, prema riječima sudije, i nije obavezan da prisustvuje izricanju presude.
To je Jurišiću druga prvostepena presuda, jer mu je prvu kaznu kojom je bio osuđen isto na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, ukinuo Apelacioni sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim vijećem.
I na novu presudu Jurišić i tužilaštvo za ratne zločine imaju pravo da ulože žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, koji će donijeti konačnu odluku u tom slučaju.
Sud je utvrdio da je Jurišić kriv, jer je suprotno dogovou o mirnom povlačenju između SRJ i BIH kao dežurni operativnog štaba stanice bezbjednosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine, riječima "na vatru odgovori vatrom".
Naredbu je primio od nadređenog Mehe Bajrića. Muslimansko -hrvatske jedinice Teritorijalne odbrane uz pripadnike paravonje jedinice Zelene beretke pucali su najpre na vozače, pa na vojnike koji nisu bili spremni za borbu i nisu imali oružje uz sebe da bi mogli da se odbrane.
U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jurišić je u julu prošle godine na početku ponovljenog suđenja negirao krivicu ističući da mu je "savjest mirna i obraz čist".
Pored ostalog naveo je da nije bio starješina i da ni o čemu nije mogao samostalno da donosi odluke.
Jurišić je bio uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj poternici. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužilaštva u Beogradu, 2004. godine.
Poslije ukidanja prve presude Jurišić je u oktobru 2010. pušten da se brani sa slobode i na suđenja je do danas redovno dolazio iz Tuzle.
ODBRANA JURIŠIĆA NAJAVILA ŽALBU NA PRESUDU
Odbrana Ilije Jurišića najavila je da će se žaliti na presudu kojom je danas pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu njihov klijent osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli 1992. godine.
Jurišićev advokat Đorđe Dozet rekao je novinarima da je Sudsko vijeće obrazložilo presudu na isti način kao što je to učinjeno na ranijem suđenju kada je presuda bila ukinuta.
"Obrazloženje ne stoji, jer je to obrazloženje iz prve prvostepene presude koja je pala", rekao je Dozet.
On naveo da danas nije pomenuto najbitnije, a to je da je naredba za napad glasila "na vatru odgovoriti vatrom".
Dozet je rekao da su Jurišića "pravdoljublje i poštenje tjerali da dolazi na suđenje u Beograd", ali da ne zna šta će ga dalje tjerati i da li će se usuditi da dođe.
Ovo je druga presuda Jurišiću kojeg optužnica tereti za ubistvo najmanje 54 vojnika JNA, ranjavanje najmanje 44 vojnika i uništavanje većeg broja sanitetskih vozila tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne u Tuzli 15. maja 1992. godine.
U prvostepenom postupku osuđen je na 12 godina zatvora, ali je Apelacioni sud 2010. godine ukinuo prvostepenu presudu i pustio ga da se brani sa slobode nakon tri godine provedene u pritvoru.
Apelacioni sud je u nalogu za ponavljanje prvostepenog postupka naložio sudu da utvrdi zašto se tuzlanski garnizon povlačio i po čijoj naredbi i da li je Jurišić znao za "perfidni plan" Kriznog štaba Tuzle na čelu sa Mehmedom Bajrićem.
Sudsko vijeće je navelo obrazlažući današnju presudu da je Jurišić kriv, jer je prenio naredbu za napad na kolonu koju je izrekao Bajrić, kada je pucano na vojnike koji nisu bili pripremljeni za borbu.
Tokom izricanja presude Sudsko vijeće je navelo da je nesumnjivo utvrđeno da je Jurišić znao za "perfidni plan" Kriznog štaba Tuzle na čelu sa Bajrićem.
"Jurišić je znao za sporazum o mirnom povlačenju vojnika, ali je došao na dežurstvo van svoje smjene kritičnog dana i učestvovao u ubijanju vojnika, nepripremljenih za borbu", navodi se u obrazloženju presude.
Prilikom dogovorenog napuštavanja kasarne i Tuzle 1992. godine, paravojne formacije takozvane "Patriotske lige", "Zelenih beretki" i Teritorijalne odbrane BiH iz zasjede su napale kolonu vojnih vozila, koja je u mirnodopskoj formaciji napuštala grad.
Jurišić je u odbrani tvrdio da nije kriv i da je samo radio-vezom prenio naredbu "na vatru uzvratiti vatrom".
Dozet: Ne znam da li će Jurišić ponovo doći u Srbiju
Branilac Ilije Jurišića advokat Đorđe Dozet rekao je danas da ne zna da li će Jurišić ponovo doći u Srbiju pošto je danas ponovo osuđen na 12 godina zatvora za izdavanje naredbe za napad na tuzlansku kolonu 1992. istakavši da će se sigurno žaliti na presudu.
"Ilija Jurišić u Beograd je dolazio po pravdu i uredno se tri godine odazivao svim sudskim pozivima. On nije morao iz Tuzle da dolazi u Srbiju, jer Srbija nema nikakvo pravo da djela na teritoriji Bosne i Hercegovine", rekao je Dozet novinarima ispred Specijalnog suda.
Advokat je ustvrdio da njegov branjenik "15. maja 1992. nije ukaljao svoj obraz" i da je to pokušao da dokaže dolazeći na sva suđenja jer je imao "gorštačku hrabrost i čast".
"Ne znam da li će opet doći, da li će se usuditi. Ali mi ćemo se boriti da bude jača sila prava od prava sile", rekao je Dozet i uputio kritke na račun rada srpskog pravosuđa.
On je dodao da će žalba sigurno biti uložena Apelacionom sudu, koji je već jednom ukinuo prvostepenu presudu kojom je Jurišić bio osuđen na istu kaznu od 12 godina zatvora.
Odjeljenje za ratne zločine ponovo je danas osudilo na 12 godina zatvora ratnog starešinu policije BiH Iliju Jurišića, jer je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine kada je nastradao najmanje 51 vojnik.