BANJALUKA, SARAJEVO - Presude nekadašnjim borcima Islamske države, od kojih je nekima "odrezano" svega godinu robije, otvorile su ozbiljne polemike, jer praksa pokazuje da veću zatvorsku kaznu dobijaju i pojedini lopovi nakon što ukradu "sitan" plijen.
Tako je nedavno, nakon sporazuma o priznanju krivice, na 12 mjeseci osuđen Emin Hodžić, jer se u Siriji i Iraku borio na strani trenutno najsvirepije terorističke organizacije.
Identičnom kaznom prije nekoliko dana, takođe nakon priznanja krivice, osuđen je i selefija Fatih Hasanović, koji je, kako stoji u presudi, u nekoliko bh. gradova i mjesta prikupio sredstva i napustio BiH s ciljem priključenja terorističkim organizacijama koje djeluju u Siriji i Iraku.
Foto: Fatih Hasanović priznao krivicu
Od njih dvojice na optuženičkoj klupi gore je prošao, primjera radi, Kenan Burić, koji je, kako su mediji objavili lani, dobio godinu i četiri mjeseca zatvora jer je iz "Konzuma" u sarajevskom naselju Alipašino polje ukrao čokolade, a potom povrijedio radnicu koja ga je zatekla u krađi.
Ili, recimo, Dražen Zoranović iz Obudovca, kod Šamca, pravosnažno je prije nekoliko dana osuđen na četiri godine zatvora zbog učešća u oružanoj krađi 3.000 maraka iz jedne prodavnice.
Stav Dragana Lukača, ministra unutrašnjih poslova RS, u vezi s kaznenom politikom prema povratnicima sa stranih ratišta više je nego jasan.
"Kazne nisu primjerene niti stimulativne da spriječe buduće odlaske na strana ratišta", rekao je Lukač juče za "Nezavisne".
Da sankcije koje učesnici stranih ratišta dobijaju po povratku u BiH nisu dovoljno oštre, poručeno je nedavno i s regionalne konferencije "Balkanski džihadisti: Radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak", održane u Sarajevu. Tada je Denis Džidić, novinar BIRN-a, iznio stav da su konačne kazne za takva krivična djela relativno male.
"Vidjeli ste kazne po godinu dana, te osobe će relativno brzo to odslužiti. Što će država uraditi u njihovoj resocijalizaciji? BiH je 2015. godine usvojila Strategiju o procesu prevencije i deradikalizacije. Međutim, dosad se u implementaciji ovog dijela najmanje radi", poručio je Džidić.
Sa druge strane, iz Tužilaštva BiH naglašavaju da se određivanje kazne vrši u skladu s ulogom optuženih u izvršenju krivičnog djela i stepenu njihove odgovornosti.
"Kazne od jedne godine zatvora su bile u okviru sporazumnih priznanja, a određene su ulogom i stupnjem odgovornosti optuženih, kao i njihovom suradnjom s Tužiteljstvom i pravosuđem BiH u istragama koje se vode", rekao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, trenutno su 124 borca iz BiH na stranim ratištima, od čega 120 u Siriji, Iraku i Iranu, a četvoro ih je u Ukrajini. Oko 50 ih je poginulo, a u BiH ih se vratilo 49, od čega je više od polovine procesuirano.
Zbog terorizma je dosad, u više nastavaka akcije "Damask", uhapšeno nekoliko desetina osumnjičenih, ali je dobar dio njih već na slobodi.
Brojke
- 124 borca iz BiH na stranim ratištima
- 50 bh. državljana poginulo
- 49 ih se vratilo u BiH