SARAJEVO - U pregovorima političkih lidera o presudi "Sejdić-Finci" najmanje se govori o pravima građana BiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost, a više o definitivnoj zakonskoj podjeli BiH, rekao je danas u Sarajevu predstavnik Koalicije "Prvi mart" Emir Suljagić.
On je to kazao na današnjoj javnoj debati "Budućnost implementacije presude Sejdić-Finci" koju je organizovao ACIP, Koalicija "Jednakost", Koalicija "Prvi mart" te udruženje "Zašto ne" u Sarajevu.
"Ono što je sasvim sigurno jeste da ti pregovori idu u pravcu izgradnje zakonske platforme za proces koji se u najmanju ruku može opisati kao proces razmjene stanovništva, odnosno proces u kojem će ljudi imati onoliko prava koliko je i njih samih te da na taj način napuštaju sredine u kojima su manjina i sele se tamo gdje je njihov konstitutivni narod većina", naglasio je.
Kako je kazao Suljagić, to znači da neće biti Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, Bošnjaka i Srba u zapadnoj Hercegovini i Srba i Hrvata u Bihaću, Zenici, Tuzli i Sarajevu, dodavši da sve probosanske stranke, kao što su SDA, SBB i SDP, učestvuju u tom procesu i saučesnici su u ozakonjenju podjele BiH.
Podsjetio je da trenutno postoje najmanje tri seta amandmana na Ustav BiH te da su svi prihvatljiviji od onoga što trenutno traže predsjednik HDZBiH Dragan Čović i visoki predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.
"Oni žele da se u Ustav BiH upiše da HDZ uvijek ima jednog člana Predsjedništva. Najgore je što se ni o jednom od ta tri zakona nije ni razgovaralo. Takođe, postoje amandmani koje su predložili SNSD i SDA. Smatram da se prvo treba glasati o njima", ustvrdio je Suljagić.
Naglasio je da su amandmani koje predlažu Čović i Sorensen rješavaju presudu "Sejdić- Finci" na najlakši mogući način, jer uklanjanjem etničke denominacije mijenja se jedna rečenica u jednom članu Ustava BiH gdje piše da se jedan član Predsjedništva bira iz RS-a, a dva iz FBiH.
Po njegovom mišljenu implementacija presude "Sejdić-Finci" svodi se na provođenje volje Čovića.
"Bosna i Hercegovina je talac Dragana Čovića", smatra Suljagić.
On je istakao da se ne može od njega kao građanina BiH tražiti da podrži proces čiji je cilj da se u Ustav BiH ugradi "aparthejd" te da svako ko želi da se uvjeri kako je biti konstitutivna manjina može da ode ispred OHR-a i vidi roditelje djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević Polja koji traže da njihova djeca ne uče da su oni, njihovi roditelji, bili "zaluđene džihadlije i plaćenici Vatikana koji su izvršili napad na nevino srpsko stanovništvo".
Predstavnik Udruženja građana "Zašto ne" Darko Brkan kazao je da su u posljednje dvije godine predstavnici civilnog društva dali sasvim dovoljno prijedloga za implementaciju presude, kao što su amandmani koje su predložili predstavnici ACIPS-a, Savjeta nacionalnih manjina, zatim Pravni institut i mnogi drugi.
Brkan smatra da je svaki od tih prijedloga mnogo bolji od onih koje su dogovarali lideri na sastancima iza zatvorenih vrata bez javne agende.
"Mi ne znamo u kojem smjeru se vode ti razgovori, a do nas dolazi samo da ti prijedlozi ne rješavaju presudu 'Sejdić-Finci' ni u svojoj suštiti ni u svojoj formi. Zabrinut sam zbog činjenice što se politički lideri bave pitanjem na koji način riješiti problem izbornih jedinica, a ne samom presudom", kazao je Brkan.
Smatra da je suštinski problem što se zanemaruju institucije države i izabrani zvaničnici, a pregovaraju predstavnici političkih partija.
Posebno je, naglašava Brkan, nedopustivo to što se trenutno u parlamentarnoj proceduri nalaze tri seta amandmana koji tretiraju ovo pitanje, a o kojima nije ni raspravljano.
Jedan od tužilaca u predmetu "Sejdić-Finci protiv BiH" Dervo Sejdić kazao je da od onog momenta kada je objavljena presuda, niko se njom temeljno nije ni bavio te da je postojalo nekoliko "izleta" i nekoliko ishitrenih prijedloga čiji je cilj bio prikupljanje političkih poena, a ne volje i želje za provedbom presude.
Podsjetio je da je od svih političkih lidera u BiH, jedino imao sastanak s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.
"Ostali lideri su nas putem medija prozivali da se odreknemo svoje pripadnosti ili da se preselimo u RS gdje bismo mogli da se kandidujemo", kazao je Sejdić i dodao da se politički lideri bave izborom člana Predsjedništva BiH i kako riješiti hrvatsko pitanje, a ne samom presudom.
Nada se da će biti usvojen set zakona iz oblasti suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala, jer će u tom slučaju ovdje biti mnogo više Sandera.
"Ni Evropska unija ne razmišlja o pripadnicima ostalih. Oni su 'zavrtali ruke' da se potpiše Dejtonski sporazum. Ali ako ste kreirali Dejton 1, kreirajte i Dejton broj 2. Ni sankcije od EU neće uplašiti političke lidere, već siromašni sloj društva", zaključio je Sejdić.