BANJALUKA - Švajcarske vlasti procjenjuju da bi broj azilanata sa zapadnog Balkana početkom jeseni ponovo mogao biti povećan, piše švajcarski dnevnik "Basler Zeitung".
Kako piše dnevnik, neimenovana radnica Prijemnog centra za azilante je izjavila da veliki broj Roma iz Srbije, Makedonije, Albanije i BiH u Švajcarsku planira doći na jesen kako bi pokušali tamo prezimiti zahvaljujući dobrim uslovima u centru.
"Mi se ovdje brinemo o potrebama tih ljudi. Oni od nas dobijaju hranu i vodu i imaju potrebnu ljekarsku pomoć", ispričala je radnica Centra.
Taj centar je preopterećen azilantima sa zapadnog Balkana do te mjere da neki političari čak predlažu mjere po kojima bi tražioci azila sami sebi bili obavezni obezbijediti boravak i smještaj tokom procesa obrade zahtjeva.
Dnevnik navodi da ti azilanti nemaju nikakve šanse za dobijanje azila jer se radi o zemljama koje su ocijenjene sigurnim od proganjanja. Prema podacima koje je list iznio, prošle godine je iz tih zemalja podneseno više od 2.700 zahtjeva za azil, dok je u prvom kvartalu ove godine podneseno oko 1.550 zahtjeva.
"Ako tražilac azila vodi do odluke Saveznog suda, proces može da traje i više mjeseci. Dešava se i da tražioci, nakon što napuste zemlju, ponovo dolaze i podnose zahtjeve. Saradnica u Centru kaže da su do sada registrovali više ovakvih slučajeva", ističe dnevnik.
Švajcarski političari razmišljaju o dva načina rješavanja tog problema. Jedan je, kako piše list, da se ubrza procedura obrade zahtjeva za azil za tražioce sa prostora bivše Jugoslavije, dok je drugi način da se ljudima odmah na početku kaže da li njegov zahtjev ima ili nema šanse za uspjeh.
U prvom kvartalu ove godine u Švajcarskoj podneseno oko 1.550 zahtjeva
Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju (na slici), ponovo je upozorila da je povećan broj zahtjeva za azil iz BiH izazvao veliku zabrinutost u pojedinim zemljama EU. Ona je istakla da zagovornicima ostanka vizne liberalizacije ne ide naruku sve veći nacionalizam i populizam u pojedinim zemljama EU koji tu situaciju koriste.
"Svi dijelimo odgovornost za to. Snažno apelujem da nadležne vlasti učine sve što mogu da ispune neophodne obaveze", naglasila je Fajonova.
Upitana kakva je opasnost da u septembru bude donesena odluka o ponovnom uvođenju viza, rekla je da ne želi spekulisati, ali da su razgovori o uvođenju mehanizma za suspenziju bezviznog režima pri samom kraju.
"Kada mehanizam bude usvojen, zemlje članice će imati mnogo veća ovlaštenja da zamrznu slobodu putovanja u slučajevima ozbiljnih kršenja. Iskreno se nadam da do toga nikad neće doći. Tim razvojem događaja bismo svi bili razočarani, ali loptica je sad u vašem dvorištu", istakla je Fajonova.
Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH, rekao je da vjeruje da bezvizni režim nije ugrožen i da bh. vlasti čine sve da problem riješe. Ponovio je da je najveći broj tražilaca azila zahtjeve podnio u Švedskoj, sa kojom je uspostavljena dobra saradnja, a iz koje je nedavno vraćena veća grupa bezuspješnih tražilaca azila.