SARAJEVO - Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić rekao je da ovaj sud nema nadležnost da utvrdi do kada će u BiH ostati strane sudije, ali da u Ustavu piše da nakon prvih pet godina Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakon i regulisati drugačije pitanje njihovog izbora.
Tadić je istakao da taj zakon nikada nije donesen. On je naglasio da je pitanje međunarodnih sudija riješeno Ustavom BiH, te da ne dijeli mišljenje da Ustavni sud djeluje prema političkim kriterijuma, nego radi u skladu sa profesionalnim standardima.
"I mi, kao i ostali građani BiH slušamo te komentare i znamo da neko jeste, a neko nije zadovoljan", rekao je Tadić, odgovarajući na pitanje u vezi sa opštim stavom javnosti Republike Srpske o političkom, a ne pravnom djelovanju Ustavnog suda BiH, kao i o zahtjevima za odlaskom stranih sudija iz BiH.
Prema njegovim riječima, domaće sudije u Ustavnom sudu BiH "nemaju nikakav problem u komunikaciji sa stranim sudijama", kao ni registrar niti osoblje suda, tim prije jer je riječ o "stručnjacima koji su bili sudije i u Evropskom sudu za ljudska prava".
Sud riješio 60.239 predmeta
Tadić je rekao da je Ustavni sud u posljednjih 12 godina riješio 60.239 predmeta, te da je u tome u 99,1 odsto slučajeva učestvovalo svih šest domaćih sudija, a da su u samo 0,9 odsto slučajeva učestvovale strane sudije. Prema njegovim riječima, nijedna odluka u ovoj instituciji ne može se donijeti bez pet glasova, što znači da je za svaku donesenu odluku morao glasati i Srbin i Bošnjak i Hrvat. Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman rekao je da "kad se postavljaju ovakva pitanja, očigledno se misli na odlučivanje o teškim pravno-političkim pitanjima", dok se drugi potpredsjednik Ustavnog suda BiH Miodrag Simović nije oglašavao u vezi s ovom temom.
Pitanje imovine i vlasništva
Tadić, Simović i Ćeman smatraju da pitanja vlasništva i javne svojine u BiH treba riješiti na nivou Parlamentarne skupštine BiH, koja treba da donese okvirni zakon o ovoj problematici. "Čini mi se da se pravilno ne iščitavaju naše odluke. Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu da budu vlasnici, niti da BiH isključivo mora biti vlasnik, nego je rekao da to pitanje treba riješiti na nivou BiH okvirnim zakonom", rekao je Tadić odgovarajaći na pitanje o vlasništvu i javnoj svojini u BiH, odnosno entitetima i distriktu Brčko. Prema njegovim riječima, u BiH postoje razni nivoi vlasništva. On je naveo primjer da, kada se konkretno radi o Republici Srpskoj, na Manjači postoji određeni broj objekata koji je uknjižen na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (bivša SFRJ). "Sukcesor za bivšu Jugoslaviju nije Federacija BiH, nije Republika Srpska, nego BiH. Da li će ona reći da se to knjiži na Republiku Srpsku ili Federaciju, to nije naš problem", naveo je Tadić. Prema njegovim riječima, određenim gazdinstvom ili objektom gospodariće onaj ko je to i do sada radio.
Šume i vode Republike Srpske
Simović kaže da se Ustavni sud BiH prilikom donošenja odluka o šumama, poljoprivrednom zemljištu ili Hidroelektrane "Buk Bijela" nije bavio pitanjem čija je to svojina. I on tvrdi da je suština odluka Ustavnog suda BiH da o ovim pitanjima treba odluke da donosi parlament BiH, uz prethodno donošenje okvirnog zakona, poput Zakon o privatizaciji. Prema njegovim riječima, to je potrebno kako se u BiH više ne bi sprovodili stari zakoni. Simović je naglasio da ne stoji ocjena da su odlukama Ustavnog suda BiH oduzimane šume, zemljište ili vode Srpske. Ćeman je ponovio da odluke Ustavnog suda treba posmatrati suštinski, što se odnosi i na pitanje svojine i vlasništva u BiH. "U kojoj mjeri će neko u BiH biti vlasnik određene svojine treba da bude riješeno u parlamentu BiH, jer je to pitanje za zakonodavca", rekao je Ćeman.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.