SARAJEVO - Glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić ne vjeruje da će biti ispoštovani rokovi iz Revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, a jedan od razloga je što se sa njenim usvajanjem kasnilo dvije godine.
"Mi smo napravili Akcioni plan za 2021-2023. godinu u koji smo uvrstili sve predmete ratnih zločina po poznatim izvršiocima, ali ima tu i predmeta ekshumacija i predmeta po nepoznatim izvršiocima. Nastojaćemo da izvršimo u što većem obimu predmete ratnih zločina, ali da li će se u tome uspjeti nisam sigurna", rekla je Tadićeva.
Ona je navela da je Tužilaštvo BiH učestvovalo u izradi revidirane strategije i da je ispunilo sve preporuke koje je donio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), te da su postupali prema preporukama sudije Korner.
Tadićeva je rekla da je Tužilaštvo i pored pandemije u prošloj godini pokazalo veliku odgovornost, te da su rezultati na zavidnom nivou s obzirom na uslove u kojima se radilo.
Tadićeva je istakla da Tužilaštvo BiH prilikom raspoređivanja predmeta primjenjuje CMS sistem.
"Podignuto je 180 optužnica protiv 284 lica od čega je 16 optužnica za ratne zločine protiv 45 lica, dok je za organizovani kriminal podignuto 135 optužnica protiv 203 lica", navela je Tadićeva.
Ona je dodala da je slična situacija bila i godinu ranije i da su za ratne zločine podignute 24 optužnice protiv 47 lica, a za organizovani kriminal 123 optužnice protiv 221 osobe.
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec je tokom predstavljanja izvještaja o radu Suda BiH za 2019. i 2020. godinu rekao je da je dinamika rješavanja predmeta zavisila od priliva predmeta i da je nelogično da je za Sud BiH propisana veća norma nego za Tužilaštvo BiH.
"Za tužioce je predviđeno da donesu četiri odluke godišnje i mogu ispuniti normu jer u to spada, osim podizanja optužnice, i odluka o obustavljanju istrage i naredba o neprovođenju istrage", rekao je Debevec.
On je naglasio da je u prošloj godini podignuto 16 optužnica za ratne zločine i zapitao kako je moguće ostvariti normu.
Debevec je dodao da u predmetima ratnih zločina nije bilo suđenja jer su mnogi optuženi nedostupni i da zbog epidemiološke situacije svjedoci nisu mogli dolaziti na ročišta, te da u sudnici zbog epidemioloških mjera nije moglo prisustvovati više od 30 ljudi, a u nekim predmetima ratnih zločina ima i više od 500 svjedoka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.