Andžej Tiškjevič, poljski ambasador, vjeruje da je najveće iskušenje za BiH kako pronaći unutrašnji politički dogovor, što bi otvorilo prostor za evroatlantske integracije.
Poučen mučnim poljskim putem ka Uniji, Tiškjevič smatra da se, umjesto rasprava o manje bitnim pitanjima, svi bh. političari trebaju usmjeriti prema ispunjavanju zacrtanih uslova kako bi se što više približili prema EU i NATO. S druge strane, ambasador Tiškjevič nagovijestio je da će Poljska obaviti političke konsultacije u BiH, poslije vijesti da bi se BiH možda mogla uključiti u diplomatsku bitku sa Poljskom za jedno nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN-a.
"Države poput Poljske mogu da budu jako dobar primjer BiH prema evropskim integracijama, odnosno mogu da uče iz našeg iskustva. Mi smo prošli kroz široke promjene - ekonomske, političke i društvene. Proces tranzicije bio je bolan i mučan za cijelo društvo, jer smo morali ispunimo čitav niz uslova da bi nas primili u EU", kaže Tiškjevič.
NN: Prema Vašoj procjeni, šta bi za BiH moglo biti najteže u ispunjavanju uslova za približavanje EU?
TIŠKJEVIČ: Vjerujem da je najveće iskušenje u tome kako postići političke saglasnosti unutar zemlje. Političari iz reda sva tri naroda treba da imaju zajednički cilj - evroatlantske integracije. U Poljskoj, recimo, mnogi su se plašili EU, pogotovo farmeri, kao i razne populističke stranke. Međutim, poslije ulaska u Uniju najviše koristi od toga imali su baš poljoprivrednici. Ipak, za razliku od BiH, u Poljskoj su stvari išle lakše jednostavno zato što je zemlja jednonacionalna. Političari u BiH bi trebali da ubijede sva tri naroda da su članstvo u EU i NATO zajednički cilj i da bi svi trebali da teže tome.
NN: Vjerujete li u najave da bi već krajem februara BiH mogla da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU?
TIŠKJEVIČ: Mogu se čuti razni termini - neki govore o proljeću, a neki o prvom polugodištu ove godine. Ipak, važniji od toga su uslovi koje treba ispuniti - reforma policije, na prvom mjestu, te reforma javne uprave i javnog RTV sistema. Ako EU prepozna da postoji želja za promjenama i da je taj proces otpočeo, to će predstavljati novi, pozitivni razvoj situacije. Eto, i mi, iako smo član Unije, i dalje sprovodimo reforme u oblasti administrativnog sistema i RTV sistema, jer još traju dileme o tome kako javni servis osloboditi političkog uticaja kako bi bio potpuno nezavisan. Iako nije uslov za EU, jedno je od ključnih pitanja reforma Ustava, jer je Dejtonski ustav entitetima dao velika ovlaštenja, a centralnoj vlasti samo ulogu koordinatora, a EU želi da pregovara samo sa jednim partnerom.
NN: Jedan broj političara iz RS vjeruje da bi nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebali ukinuti OHR. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
TIŠKJEVIČ: I u samoj međunarodnoj zajednici postoje različita mišljenja u vezi s OHR-om. Vjerujem da bi se nakon reforme Ustava, kad BiH bude mogla da funkcioniše kao samostalna država i donosi odluke, moći reći da OHR i visoki predstavnik više nisu potrebni. Međutim, samo potpisivanje sporazuma u tom trenutku neće značiti ništa u tom smislu. Bitna su djela, a ne samo potpisi.
NN: Koliko su danas poljski investitori prisutni u BiH i šta se čini na proširenju međusobne ekonomske saradnje?
TIŠKJEVIČ: Prošle godine se o razvoju ekonomskih odnosa razgovaralo na najvišem nivou obje države, a na proljeće bi trebalo doći i do nove posjete poljskih biznismena BiH. Što se tiče poljskih investitora, to su prije svega akvizicije u fabrici "Polihem" u Tuzli, te dvije fabrike u Gradišci. Gradiška je posebno atraktivna za poljske investitore zbog blizine autoputa. U ovom trenutku RS je u prednosti što se tiče privlačenja stranih investitora, prije svega zbog nižih poreza. Cijela država ima ogroman kapital u jeftinoj radnoj snazi, velike prirodne resurse koji praktično leže i čekaju da ih neko iskoristi.
NN: Kako komentarišete to što će se BiH možda upustiti u diplomatsku borbu sa Poljskom za jedno nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN-a?
TIŠKJEVIČ: To ne bi trebali da pretvorimo u konkurentsku borbu, već saradnju. U narednih nekoliko mjeseci poljska vlada namjerava da u BiH obavi političke konsultacije u vezi s kandidaturom za mjesto u Savjetu bezbjednosti. Sigurno je da BiH ima podršku u redu tzv. neangažovanih država i islamskih država. S druge strane, Poljska ima podršku evropskih i vanevropskih država. Ipak, mislim da borba za ovo mjesto ne može pokvariti odnose između dvije zemlje, jer se možemo nadati da su obje dovoljno politički zrele.