Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS, vjeruje da bi tvrdnje o navodnom "medijskom mraku" u Republici Srpskoj OHR morao potkrijepiti konkretnim dokazima.
"Potrebni su dokazi i činjenice, a ne samo priče", kaže Todorović, nakon što je javna polemika probuđena objavljivanjem u jednom broju sarajevskih medija navodne liste nepodobnih u medijima RS s kojima se nakon toga sastao Rafi Gregorijan.
Todorović napominje da nijedna strana - ni domaće vlasti ni međunarodna zajednica ne smiju u svoje obračune uvlačiti i koristiti medije i nevladine organizacije i navodi da bi, umjesto toga, bolje bilo istražiti da li ima dokaza za tvrdnje o ugrožavanju medijskih sloboda.
TODOROVIĆ: U protekloj godini novinari nam se nisu obraćali s tvrdnjama o tome da rade pod pritiskom ili da se suočavaju s prijetnjama, kako je to ranije bio slučaj. Nismo uočili da se u medijima RS dešava nešto što bi ukazalo na alarmantno drugačiju situaciju nego što je to slučaj u drugom entitetu ili susjednim zemljama. Bilo bi dobro da je takav stav koji je iznio i OHR potkrijepljen istraživanjem s konkretnim informacijama, kako bi se moglo vidjeti na osnovu čega se iznose takvi stavovi. To je neophodan preduslov kako bi se o tom pitanju moglo ozbiljno razgovarati.
NN: Mogu li se davati tako teške ocjene bez prethodnog snimanja stanja?
TODOROVIĆ: Iza svake tvrdnje moraju stajati konkretne činjenice. Mora se reći na osnovu čega se tvrdi da je loše stanje u medijima, koji su to konkretni problemi i šta tu nije u skladu sa demokratskim standardima. Svima nam je potreban slobodan dijalog, ali zasnovan na argumentima i činjenicama. Volio bih da neko kaže na osnovu kojeg istraživanja je došao do zaključka da je stanje u medijima tako mračno.
NN: Rafi Gregorijan je najavio da će izvještaj sa sastanka s pojedinim NVO i ličnostima koje se, navodno nalaze na tzv. listi nepodobnih, predstaviti Savjetu za sprovođenje mira. Kako gledate na to?
TODOROVIĆ: Domaće vlasti i međunarodna zajednica ne treba da manipulišu niti da pokušavaju da manipulišu nevladinim organizacijama i medijima. One ne smiju biti iskorištavane u političkim obračunima između međunarodne zajednice i domaćih vlasti, s jedne ili druge strane, svejedno. Oni ne smiju prihvatiti da postanu bilo čije oruđe. U političkim konfliktima ne smije se zloupotrebljavati prisustvo nevladinih organizacija na sastancima o kojim nisu dobro ni informisane, kao što je ovdje bio slučaj.
NN: Vjerujete li u tvrdnje da postoje tzv. liste nepodobnih?
TODOROVIĆ: Ja, lično, imam veliku rezervu u priči o listama nepodobnih. Ako postoje takve liste, neka se jasno kaže ko je i kad pravio takve liste. Bojim se da je to samo jedna u nizu glasina koje su kod nas ponekad snažnije od istine i činjenica. Takve glasine nanose štetu i medijima, ali i vjerodostojnosti dijela međunarodnih organizacija. Ako OHR ima takva saznanja, bilo bi dobro da to iznese u javnost. Nije dobro da bilo ko iz međunarodne zajednice koristi metode koje znamo iz nekih ranijih vremena. Nama treba izbalansiran dijalog, a ne da se pitanje slobode medija upotrebljava kao sredstvo obračuna s pojedinim političkim liderima.
NN: Smatrate li da bi bilo dobro da posebni izaslanik OEBS-a provjeri stanje slobode medija u RS što se, kao mogućnost, pominjalo ovih dana?
TODOROVIĆ: Svako ko ima dobre namjere je dobrodošao i niko ne treba da se plaši takvih istraživanja. Ali, to bi trebao biti ozbiljan i studiozan posao, a ne nešto što bi se koristilo za dnevnopolitičke potrebe.