Neki ljudi u svijetu uključujući i u BiH zalažu se za snažnu unitarnu, centralizovanu vlast u ovoj zemlji. Smatram da to neće funkcionisati, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Tomas Meladi, viši američki diplomata i profesor na Institutu za svjetsku politiku u Vašingtonu.
On smatra da za unutrašnje uređenje BiH treba postojati kompromis i dogovor ljudi koji žive ovdje te da ne treba postojati uplitanje izvana. Meladi ističe da će velike sile tražiti neku vrstu rješenja za BiH, ali da više neće biti toliko aktivne kao ranije.
NN: Protivnik ste centralizacije BiH?
MELADI: Jesam.Tako sam mislio prije dvije godine, a danas sam još odlučniji nego ikada da to zaista neće funkcionisati. To ću napisati kada se vratim u Vašington.
NN: Šta ćete navesti?
MELADI: Navešćuda treba izbjeći jaku centralizovanu vlast. U BiH imamo tri kulture od koje su dvije veoma različite, a taj problem smo imali i u SAD zbog čega smo izbjegli jaku centralizovanu vlast. Mislim da bi centralizacija BiH bila ogromna greška. Primijetio sam, međutim, da su se i u Vašingtonu malo povukli od te ideje, a za to postoji nekoliko razloga. S jedne strane, pojavile su se različite grupe sa drugačijim idejama, a sa druga strane, SAD prolaze kroz iskustvo Iraka gdje imamo tri nacije - Šiiti, Suniti i Kurdi i tri različite tradicije. Možda bismo to trebali prepoznati i ne insistirati na jednoj centralizovanoj vlasti u BiH.
NN: Kako urediti BiH, a da budu zadovoljene sve tri strane?
MELADI: Treba postojati kompromis i dogovor ljudi koji žive ovdje. Logično da rješenje o budućem uređenju BiH mora poteći iz ove zemlje, a ne izvana. Mislim da će sve velike sile tražiti neku vrstu rješenja, ali neće biti toliko aktivne u BiH kao ranije. Vi već imate iskustvo o tome kako izgleda kada se neko izvana miješa u politiku BiH. U vrijeme potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma predsjednik SAD bio je Bil Klinton čija je glavna preokupacija bila da se riješi pitanje Balkana. Glavni eksperti oko njega bili su Madlen Olbrajt i Ričard Holbruk, čiji su savjeti u suštini bili loši. Jedino što su postigli je Dejtonski mirovni sporazum koji je okončao rat u BiH.
NN: Kako onda postići kompromis kada s jedne strane imamo one koji žele centralizaciju i one koji se tome protive?
MELADI: Nemam konkretan odgovor, ali u osnovi kompromis znači da se neko uvijek mora nečega odreći. O nekim stvarima se možda i može pregovarati. Mislim da u ovom slučaju ne treba forsirati nečije ideje već treba razgovarati s vođstvom u BiH i podržati neke solucije. Prvo bi trebalo stvoriti osnove za saradnju.
NN: Kako vidite BiH danas?
MELADI: Postoji BiH i RS unutar nje. U poređenju sa drugim dijelom zemlje, RS je dobro organizovana i dobro funkcioniše. Ono što zabrinjava je pitanje hrvatske zajednice u BiH. Kroz razgovore s mnogim hrvatskim intelektualcima kazali su mi da imaju nelagodan osjećaj o tome šta će se desiti sa BiH u budućnosti. Brinu se i da li će postojati spoljno uplitanje u unutrašnje stvari u BiH jer je u prošlosti to već postojalo. Hrvati su svjesni da je Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan rat u BiH, ali nisu zadovoljni situacijom koja se dešava sada. Iako ima nesporazuma oko broja stanovništva u BiH, evidentno je da se broj Hrvata smanjuje, a to se isto dešava i sa srpskom populacijom, što nije dobro. Mislim da su od sve tri zajednice u BiH, Hrvati najmanje zadovoljni. Razgovarao sam sa Bošnjacima i kada pričam s njima znam šta žele, a to je da budu dominantna zajednica. Mislim da to neće funkcionisati jer postoje još dvije zajednice u BiH koje zaslužuju ista prava.
NN: U svijetu je stvorena generalna slika o BiH kao zemlji kriminala, korupcije i terorizma. Da li smatrate da su ovakve ocjene osnovane?
MELADI: S vremena na vrijeme čujem da u nekim dijelovima BiH, a naročito na Kosovu postoji opasnost od terorističkih ćelija. To naročito važi za Albaniju i djelimično Makedoniju. Eksperti za terorizam su shvatili tu opasnost