Magnetofonski snimak 155. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 13. avgusta 1992. godine.
STJEPAN KLJUIĆ: Molim vas, dok predsjednik bude odsutan mi ćemo dnevni red početi bez prve tačke. Vratićemo se zbog Halila na prvu tačku. Tačka 2. Izvolite, gospodo. Kao što se zna, Predsjedništvo je proglasilo stanje neposredne ratne opasnosti još 8. aprila, a ratno stanje Predsjedništvo je proglasilo 20. juna kada je izdata i naredba općoj i javnoj mobilizaciji. I ranije je bilo naredbi o mobilizaciji na određenim regionima. Po procjeni općinskih organa vlasti, tu su tri forme mobilizacije - ljudstva, popune jedinica i štabova TO, CZ i radna obaveza. Informaciju ste dobili u pismenoj formi i predlažem da ministar Doko ukratko nešto kaže o toj problematici. Odnosno, pošto nema ministra Doke, ili će Bašić ili neko drugi nešto reći o tome. Samo kratko, molim vas, cijeneći dnevni red.
MEHO BAŠIĆ: Vrlo kratko. Iznijeću samo srž ove informacije. U izuzetno složenim okolnostima i uvjetima odvijale su se i odvijaju aktivnosti na izvršenju mobilizacije svih društvenih potencijala, kako ljudskih tako i materijalnih, za popunu i opremanje naših oružanih snaga. U početku u uslovima haosa i slobodno se može reći bezakonja došli su do izražaja visoka svijest i patriotizam građana koji su dobrovoljno sa svojim ličnim oružjem uzeli učešće u odbrani od agresora. U kasnijoj fazi dolazi do konsolidovanja državnih organa koji svojim aktivnostima sve više unose zakonitost u ovoj oblasti. Općinski sekretarijati za narodnu obranu, u saradnji sa štabovima Oružanih snaga, sredili su evidencije angažovanih vojnih obveznika i materijalno-tehničkih sredstava i sa mobilizacijskim pozivima legalizirali postojeće stanje. U hodu se otklanjaju uočene slabosti i problemi, a Ministarstvo obrane je instruktivnim aktima, kao i glavni štab Oružanih snaga, uređivalo odnose u toj oblasti, a slanjem inspekcijskih ekipa na teren na licu mjesta su otklanjane uočene slabosti u provođenju naredbe Predsjedništva o općoj javnoj mobilizaciji. Na kraju cijenim da na predloženim mjerama u informaciji treba istrajati, a kroz njihovu realizaciju će se stvoriti uvjeti za ostvarivanje krajnjeg cilja, a to je oslobađanje Republike od agresora. Toliko...
KLJUIĆ: Hvala. Molim vas, moram vas upoznati sa dvije vrlo važne stvari. Naime, prigodom boravka delegacije BiH u Hrvatskoj dogovoreno je sa hrvatskim vlastima da se vojni obveznici koji se nalaze kao izbjeglice u Hrvatskoj mobiliziraju i prebace na teritoriju BiH.
Istodobno, kad sam ja bio kod Kučana u Sloveniji, ja sam ga zamolio, pošto i tamo imamo relativno veliki broj ljudi koji su otišli ne javljajući nikome, traže status izbjeglica, dalje hodaju još s jugoslovenskim pasošem po Austriji itd, pa sam tražio od Ministarstva vanjskih poslova od ministra Rupela da ih sve njihova policija privede i da ih prebaci u Hrvatsku. Od Hrvatske u paketu idu i moram vam reći da je, kad sam ja bio u Sloveniji, bila u novinama informacija da je samo sa riječkog regiona 4.000 vojnih obveznika poslano dolje u Hercegovinu i mobilizirano. I oni će na tome istrajati. Ovdje moramo naročito zaoštriti stanje kad se radi o zdravim momcima i ljudima, jednostavno ne znam koliko je štab u stanju da ih reducira vojno. Ima po haustorima možemo držati kurseve itd. ali uglavnom moramo sve sposobne ljude mobilizirati. Ima li neko u vezi s ovim nešto da kaže? Nema. Dajemo podršku nastojanjima Glavnog štaba Ministarstva i
obrane da istraje na ovom poslu.
SEFER HALILOVIĆ: Samo jednu rečenicu... Mi ćemo kao Armija pokrenuti pitanje odgovornosti za neke organe za koje smo u toku rada došli do saznanja da su vršili opstrukciju. Da li je ona bila svjesna ili nesvjesna, to nije naša stvar, to je stvar onih pravosudnih organa. U tom smislu ja sam zamolio ministarstva, posebno ovdje pred svima vama, molim gospodina Bašića da pomognemo u tom dijelu posla oko pokretanja odgovornosti, jer ovo do sada je sve bilo u nekoj, da kažem sadaka vojske ili nafaka vojske, otprilike na 20 dobrovoljačkoj osnovi, ali mi moramo početi funkcionisati kao država.
KLJUIĆ: Sve je u paketu, rekao sam. Čampara, tebe ću ja na bolovanje poslati vrlo brzo. Vi znate da se mi sa HVO moramo vezati, da ima generalni sporazum. Imamo niz problema, međutim, u cilju zajedničke borbe mi moramo neke stvari uraditi, prije svega rekli smo da ćemo u Vrhovni štab dovesti ljude iz HVO, zapovjednike koji se razumiju u to i koji će na određen način rješavati te nesuglasice na terenu. U sadašnjoj situaciji imamo jednu koja nije za javnost još, ali bi bilo dobro da sadašnjeg ministra odbrane Jerka Doku, na kojeg se HVO najviše tuži i stavlja primjedbe, ne stoji na njegovoj strani, da ga iz političkih razloga pomjerimo i da oslobodimo to mjesto za nekoga koga će možda HVO predložiti, neka dođe ovdje i neka se bori s nama, pa neka vidi kako je to itd. Uglavnom, u cilju usaglašavanja mi bismo pomjerili Jerka Doku, on je ekonomista, služi se njemačkim ne baš najbolje, ali to mu je do Nove godine uvjet da ga pomjerimo za generalnog konzula u Štutgart. To je oblast Baden-virtemberga s kojim BiH ima tradicionalno dobre odnose, ima jake privredne odnose, dalje ima 65.000 naših radnika tamo, ima 25.000 izbjeglica. Mi smo obavili konsultacije, tu je i predsjednik za generalnog konzula je prijedlog za Jerka Doku, a za konzula Nedžada Miricu, čovjeka koji je radio u tom konzulatu od 1978. do 1983. dakle čovjeka operativca koji zna kako se to radi, a oni će one tehničke osobe poredati tako. Mislim da bi dobro bilo da se s jednim čovjekom oprostimo na jedan fin način. Ne želim sad da govorim ovdje, nije posmrtno slovo, Jerko Doko je od prvog dana otkad je došao u Vladu imao najteže probleme, imao je Ministarstvo koje je bilo apsolutno protiv BiH, pomogao je prilikom formiranja TO armije itd. Mislim kao čovjeka trebamo ga poštediti. Kvalifikacije za sada ima. Niko nije ovdje naimenovan u ime dinastije ili doživotno ukoliko ne odradi ovo što bude pred njim zadatak. Molim vas, mi ćemo imati vremena da ga opozovemo, jer ja smatram da je on mlad čovjek, bosanski orijentiran.
Kad mislim bosanski mislim na bh. državu, mislim da je sad iz političkih razloga dobro da ga pomjerimo. Ja sam uspio konsultirati članove Kadrovske komisije. Ima suglasnost ovdje i predsjednika. Ja mislim da bi danas trebali donijeti tu odluku, predsjedniče.
Zapisnik 161. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 4. septembra 1992. godine
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović,
- članovi Predsjedništva: Stjepan Kljuić, dr Ejup Ganić, dr Mirko Pejanović,
- potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić,
- predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan,
- načelnik Štaba Vrhovne komande OS Sefer Halilović,
- sekretar Vlade RBiH Šahbaz Džihanović,
- zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Odsutni članovi Predsjedništva: Franjo Boras, Nenad Kecmanović i Fikret Abdić.
Na sjednici je usvojen sljedeći
1. Prijedlozi za imenovanja i razrješenja.
2. Izvještaj Ministarstva odbrane RBiH o izmjeni i dopuni Uredbe sa zakonskom snagom o napuštenim stanovima.
Prihvaćen je prijedlog Vlade o imenovanju:
1. Miroslava (Marka) Franjkovića za zamjenika generalnog direktora Službe društvenog knjigovodstva RBiH i
Povodom ove tačke dnevnog reda otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali Sefer Halilović, Alija Izetbegović, Mariofil Ljubić, Jure Pelivan i Stjepan Kljuić. Iznesene su primjedbe da prijedlog izmjena i dopuna Uredbe sa zakonskom snagom koje je Predsjedništvo prihvatilo na 160. sjednici očigledno nije usaglašen između Ministarstva narodne odbrane i Štaba Vrhovne komande OS RBiH.
- da se odluka o izmjeni i dopuni Uredbe sa zakonskom snagom o napuštenim stanovima stavi van snage,
- da se prijedlog izmjene i dopune Uredbe sa zakonskom snagom prethodno usaglasi između MNO i Štaba Vrhovne komande, a zatim uputi na razmatranje Vladi i Predsjedništvu,
- da se kriteriju za dodjelu stanova obavezno ugradi odredba o dvostepenosti komisija za dodjelu stanova,
- da se sva pitanja dodjele stanova bivše JNA obrade sa posebnom pažnjom, jer se prema nekim informacijama radi o veoma velikom fondu stanova (oko 6.500).
Ganić je informisao prisutne da je u razgovorima sa predstavnicima Državne komisije za ispitivanje ratnih zločina postignuta saglasnost o osnivanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava sa sljedećim primjedbama:
1. Da se u Uredbi o osnivanju Instituta naznači da Institut nema propagandnu ili političku djelatnost,
2. Da će kadrovska rješenja i program rada Institut racionalizirati u saradnji sa srodnim institucijama u Republici.
3. Da će Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima prezentirati i redovno dostavljati prikupljene činjenice Institutu.
Zaključeno je da se iznesene primjedbe ugrade u tekst Uredbe sa zakonskom snagom o osnivanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i da se Uredba prihvati sa unesenim dopunama.
- dogovoreno je da u skladu sa potrebama diplomatskih aktivnosti Vladinog programa za preživljavanje jedan broj članova Predsjedništva obavi službena putovanja.
Dogovoreno je da Pejanović u narednoj sedmici obavi službeno putovanje u trajanju od sedam - osam dana, u okviru kojeg će posjetiti Rusiju, Makedoniju i Italiju.
- na lični zahtjev, radi odlaska u penziju, razriješen je dužnosti zamjenika osnovnog tužioca u Sarajevu Emina Sedlarević,
- zaključeno je da se uputi pismo Ministarstvu odbrane u kojem će se Ministarstvo obavijestiti da je njihov radnik Mirsad Tokača imenovan za privremenog profesionalnog sekretara Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, s tim što će Mirsad Tokača sva prava iz radnog odnosa, kao i lični dohodak ostvarivati u Ministarstvu. Ovakav status sekretara Komisije trajaće do okončanja rada Komisije.
- dogovoreno je da se odredi radna grupa koja će izraditi elaborat o regionalizaciji, kao jedan od prijedloga naše delegacije za razgovore o unutrašnjem uređenju RBiH, na predstojećoj konferenciji u Ženevi. Utvrđeni su sljedeći elementi na osnovu kojih će radna grupa pripremiti svoj prijedlog: istorijski, kulturni, demografski (etnički) i ekonomski. U sastav radne grupe određeni su: Ante Markotić, Ljubimir Berberović, Ćazim Sadiković, Meho Bašić, Ivan Lovrenović i Franjo Topić. Radom grupe rukovodiće potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, koji će ujedno koordinirati rad grupe sa radnom grupom Vlade RBiH, kako bi se izbjegla mogućnost različitih pristupa istom problemu, s obzirom da su obje radne grupe formirane od organa legalne vlasti. U rad ove grupe povremeno i po potrebi će se uključivati članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, Ejup Ganić i Mirko Pejanović.
Predsjednik Izetbegović je informisao prisutne o velikoj ofanzivi agresorskih snaga na Jajce i njegovu okolinu i da u tim napadima koriste avijaciju i municiju sa zapaljivim djelovanjem. Ujedno je naveo da raspolaže i informacijom da je član Skupštine Republike Srbije Vojislav Šešelj na područje SO Ilijaš doveo nove formacije agresora iz Srbije i Crne Gore.
Sjednica je završena u 16.40.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. (Nastaviće se)