}

BiH

Tužilaštvo ponovo zakasnilo da objelodani oslobađajuće dokaze

Tužilaštvo ponovo zakasnilo da objelodani oslobađajuće dokaze
Tužilaštvo ponovo zakasnilo da objelodani oslobađajuće dokaze
Srna

HAG - Tužilaštvo Haškog tribunala priznalo je danas da su u predmetu nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića ponovo prekršene obaveze objelodanjivanja dokaznog materijala koji bi mogao da bude oslobađajuće prirode.

Tužilac Hildegard Uerc-Reclaf izjavila je da je materijal koji se odnosi na generala Aleksanda Vasiljevića objelodanjen sa zakašnjenjem zbog "ljudske greške, jer je izvještaj ostao u ličnom dosijeu istražioca, iako je na vrijeme bio obrađen".

Prema tužiočevim riječima, poslije toga su "svi istražioci dobili uputstvo da pregledaju svoje privatne dosijee, a pregled dosijea zatražen je i od istražilaca i advokata koji su u međuvremenu otišli iz Tribunala".

General Vasiljević nedavno je svjedočio u dokaznom postupku odbrane.

Odbrana je juče u podnesku zatražila da se, zbog kršenja obaveze objelodanjivanja, odbaci žalba Tužilaštva na odluku pretresnog vijeća kojom je Karadžić oslobođen krivice po prvoj tački optužnice - za genocid u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik 1992. godine.

Karadžićev glavni pravni savjetnik Piter Robinson rekao je da odbranu ništa ne može da uvjeri da neće doći do novih kršenja obaveze objelodanjivanja i da će tim odbrane nastaviti da ih evidentira.

"Tužilaštvo je od početka suđenja objelodanilo oko 340.000 stranica oslobađajućeg materijala, uglavnom sa zakašnjenjem, a pretresno vijeće je u 62 slučaja utvrdilo da je riječ o kršenju obaveze objelodanjivanja", podsjetio je Robinson.

Prema evidenciji odbrane, Tužilaštvo je propustilo da objelodani 411 izjava svjedoka ili svjedočenja koja su bila u njegovom posjedu prije maja 2009. godine, a riječ je o "više od 25 odsto izjava i svjedočenja".

Predsjedavajući Pretresnog vijeća sudija O-Gon Kvon konstatovao je u jutrošnjoj raspravi da "Tužilaštvo nije znalo šta mu se nalazi u vlastitim zbirkama dokaza".

Tužilac Uerc-Reclaf ukazala je da se govori o obimu dokaza od deset miliona stranica, "da niko ne zna šta se sve tamo nalazi i da se optužba zato oslanja na elektronske pretrage".

Pretresno vijeće pozvalo je tim odbrane da još jednom stupi u kontakt sa pravnim savjetnikom generala Zdravka Tolimira kako bi vidjeli da li on ostaje pri stavu da ne želi da svjedoči u odbranu Karadžića, poslije čega će sudije donijeti odluku da li će izdati obavezujući nalog za svjedočenje.

Sudija Kvon je rekao da je "vijeće primijetilo da se, u vezi sa komponentom Srebrenica, u iskazima svjedoka odbrane navodi da je došlo do krivičnog djela".

"Ukoliko optuženi prihvata da su krivična djela počinjena, mogao bi da se poveže sa tužilaštvom i dogovori u vezi sa određenim činjenicama. Time bismo uštedjeli vrijeme i usredsredili se na druga pitanja", rekao je Kvon.

U nastavku glavnog pretresa iskaz je počeo da daje novi svjedok odbrane Veljko Marić, koji je u periodu na koji se odnosi optužnica bio ljekar u bolnici u Foči.

Najčitanije