BiH

U BiH 30 stručnjaka nadzire borbu protiv oružja za masovno uništenje

U BiH 30 stručnjaka nadzire borbu protiv oružja za masovno uništenje
Foto: Ilustracija | U BiH 30 stručnjaka nadzire borbu protiv oružja za masovno uništenje

SARAJEVO - Iako zvuči pomalo nevjerovatno, vlast u BiH se uhvatila u koštac i sa mogućom prijetnjom da ovdje neko proizvede oružje za masovno uništenje, pa je, nakon usvojene Strategije za sprečavanje širenja tog oružja, imenovano i 30 ljudi u tijelo koje će voditi računa o tome da ta strategija ne ostane mrtvo slovo na papiru!

Naime, nakon što je Savjet ministara BiH prije dva mjeseca dao zeleno svjetlo Strategiji za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje (od 2018. do 2022. godine), imenovano je i tijelo za nadzor nad sprovođenjem strategije.

Iza ovog tijela za nadzor, dakle, stoji čak 30 ljudi, i to jedna predsjedavajuća osoba, 14 članova i njihovih 15 zamjenika. U pitanju su predstavnici niza institucija sa raznih nivoa vlasti, poput Ministarstva bezbjednosti i odbrane BiH, Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), Tužilaštva BiH, entitetskih vlada i Vlade Brčko distrikta. 

Predsjedavajuća je Amira Arifović-Harms iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

Tijelo ima niz zadataka, a strategija čiju implementaciju nadziru ima jasan cilj.

"U pitanju je međunarodna obaveza. Usmjerena je na sprečavanje nabavke, izrade, prevoza i upotrebe oružja za masovno uništenje, te, između ostalog, roba s dvojnom namjenom, odnosno na unapređenje bezbjednosti zemlje", pojašnjava nam Dušanka Majkić, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH.

Ivica Ćavar iz CCI-ja, projekt menadžer/za monitoring rada PS BiH/SM BiH, ocjenjuje da je riječ o važnoj strategiji.

BiH ju je, pojašnjava on, donijela u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama i na temelju važećih propisa, čime BiH ispunjava preuzete obaveze sprovođenja Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine.

"Radi se o ispunjenju temeljnih globalnih sporazuma o neširenju oružja za masovno uništenje, odnosno sukladno preuzetim obvezama i nerazvijanju oružja za masovno uništenje", dodaje Ćavar.

U BiH je, ističe on, politička situacija prilično nestabilna i uvijek se, posebno u ovo predizborno vrijeme, otvaraju mogućnosti za destabilizaciju stanja.

Pritom, kako kaže, širenje i razvijanje oružja za masovno uništenje kontinuirano predstavlja jednu od najvećih sigurnosnih prijetnji savremenog svijeta. Zbog toga je, dodaje, važno da je Savjet ministara BiH konačno imenovao i tijelo za nadzor nad sprovođenjem Strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje.

"Važno je i to što će Ministarstvo vanjskih poslova u roku pet mjeseci od donošenja te strategije, u suradnji sa svim institucijama i agencijama, čiji su predstavnici sudjelovali u izradi strategije, kreirati i Savjetu ministara BiH dostaviti akcijski plan za provedbu ove važne strategije", kaže Ćavar.

Zanimljivo je da će članovi tijela, koje se brine o sprovođenju Strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, raditi za  džabe.

"Članovi tijela neće primati naknadu za obavljanje ovih poslova", rekli su iz Ministarstva inostranih poslova BiH, koje ima svoja dva člana u tijelu za nadzor sprovođenja Strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje.

Šta je oružje za masovno uništenje

  • Oružje za masovno uništenje je nuklearna, radiološka, hemijska, biološka ili druga vrsta oružja koje može da ubije i da nanese štete velikom broju ljudi ili prouzrokuje veliku štetu objektima, prirodnim strukturama i biosferi.
  • Prva upotreba oružja za masovno uništenje vezuje se za 1937. godinu i vazdušno bombardovanje na Gerniku u Španiji.
  • Nakon atomskih bombardovanja Hirošime i Nagasakija i okončanja Drugog svjetskog rata i tokom hladnog rata termin se odnosio više na konvencionalna oružja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije